Kreator ChatGPT-a otkrio koje poslove bi vještačka inteligencija mogla zamijeniti

OpenAI upozorava da bi vještačka inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, uz rizik nestanka pojedinih zanimanja, ali i mogućnost kraće radne sedmice zahvaljujući većoj produktivnosti.

Prema izvještaju OpenAI-ja, najizloženiji su poslovi u kojima se veliki dio zadataka može obavljati digitalno, analitički ili administrativno.

Među njima su: poslovne i finansijske operacije, računarski i matematički poslovi, menadžerski poslovi, kancelarijska i administrativna podrška, arhitektura i inženjerstvo, pravni poslovi, umjetnost, dizajn i mediji, naučni i istraživački poslovi, prodaja, obrazovanje i bibliotekarstvo.

OpenAI procjenjuje da je oko 18 odsto poslova izloženo stvarnom riziku od automatizacije, dok bi se u još 24 odsto mogao smanjiti broj zaposlenih. Ipak, naglašavaju da tehnička mogućnost automatizacije ne znači automatski i gubitak posla.

OpenAI predlaže da vlade podstaknu poslodavce i sindikate na pilot-projekte četvorodnevne radne sedmice od 32 sata, uz zadržavanje pune plate. Ideja je da se veća produktivnost, ostvarena uz pomoć AI-ja, ne pretvori samo u veći profit kompanija, nego i u konkretnu korist za radnike.

Takvi bi se dobici mogli iskoristiti za trajno kraću radnu sedmicu, dodatne slobodne dane ili bolje radničke beneficije. OpenAI pritom spominje i mogućnost većih penzionih doprinosa, bolje pokrivenosti zdravstvenih troškova te subvencionisanja brige o djeci.

No, stručnjaci upozoravaju da takve promjene neće doći same od sebe. Profesorica Đina Nef sa Univerziteta u Kembridžu za BBC ocijenila je da bi ove ideje mogle funkcionisati, ali samo uz ozbiljnu promjenu političkog i poslovnog pristupa radu.