The New York Times: Kako teku pregovori između Irana i Amerike?

"Oni hoće da postignemo dogovor, ali ja njime nisam zadovoljan", kazao je predsjednik Tramp u petak u Bijeloj kući.

Iran je poslao ponudu pakistanskim posrednicima u četvrtak veče, kazali su iz Novinske agencije Islamske republike, ali nisu iznijeli detalje. Tramp nije govorio o suštini najnovije ponude, niti se izjasnio u pogledu svojih primjedbi. Dao je gotovo identičan komentar kao i kada je pričao o starim ponudama.

Dva visoka iranska zvaničnika su izjavila da najnovija ponuda ne sadrži prethodni uslov koji je Iran postavio, a prema kojem Tramp prvo treba da ukloni pomorsku blokadu nametnutu Iran, kako bi se pregovarači uživo sastali. Obje strane su tražile anonimnost, kao uslov da govore o osjetljivim informacijama.

Ovom ponudom se traži odlaganje pregovora o nuklearnom oružkju za drugu fazu koja treba da se održi nakon što se dogovori trajni prekid vatre, rekli su pomenuti zvaničnici.

U prethodnoj ponudi Irana, dostavljenoj prošle nedjelje, Sjedinjene Države su pozvane na okončanje pomorske blokade i odlaganje pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Predsjednik SAD uporno ponavlja kako Iran ne smije da ima nuklearno oružje, a Iran je odbio američke prijedloge o suspendovanju naoružanja i predaju zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Bez napretka u pregovorima, Ormuski moreuz ostaje zatvoren. I američka mornarica i iranska revolucionarna garda striktno određuju koji brodovi mogu proći moreuzom i tako svode tok nafte, prirodnog gasa i drugih važnih materija iz Persijskog zaliva na minimum, što ostavlja niz posljedica na svjetsku ekonomiju.

Najnovije informacije

Brodske kompanije i njihovi osiguravači strahuju da je Iran minirao glavne plovne kanale u moreuzu i da bi mogao napadati komercijalne brodove. To je većinu od stotinu brodova u Persijskom zalivu odvratilo od pokušaja da isplove.

Ranije tokom sedmice, državni sekretar Marko Rubio odbacio je tvrdnje da bi Iran mogao na kraju zarađivati od moreuza, nakon što je Iran u svoj prijedlog uključio plan da naplaćuje takse tankerima u prolazu.

"Ovo nije Suecki kanal, ovo nije Panamski kanal, ovo su međunarodne vode", rekao je Rubio, dodajući da Sjedinjene Države neće tolerisati "sistem u kojem Iranci odlučuju ko može koristiti međunarodni plovni put i koliko mora da im plati da bi ga koristio".

The New York Times: Kraljevska porodica došla u Trampov haotični Vašington

U ranijoj ponudi, Iran je predložio obustavu obogaćivanja uranijuma na pet godina, nakon čega bi slijedilo pet godina civilnog obogaćivanja veoma niskog stepena u laboratorijama. Prema tom prijedlogu, polovina iranskih zaliha visokoobogaćenog uranijuma od 972 funte bila bi poslata Rusiji, savezniku, a druga polovina bila bi dostupna međunarodnim inspektorima.

Sjedinjene Države, koje su zahtijevale da Iran obustavi sve nuklearne aktivnosti na 20 godina i preda svoj visokoobogaćeni uranijum, odbacile su tu ponudu.

Već sedmicama traju pregovori, koji počinju pa staju u Pakistanu, koji posreduje između Sjedinjenih Država i Irana u pokušaju da okonča rat. Tramp je prošlog vikenda otkazao jednu rundu mirovnih pregovora u Islamabadu.

Nakon što je prva runda pregovora o produženju primirja propala, Tramp je prošle sedmice rekao da nastavlja produženje primirja na neodređeno vrijeme.

Iranski nuklerani program

Neke od ključnih tačaka spora između Sjedinjenih Država i Irana jesu obim iranskog programa obogaćivanja uranijuma i sudbina zaliha obogaćenog uranijuma. Iran insistira da ima pravo da obogaćuje nuklearno gorivo u skladu sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.

Tramp je više puta govorio da neće dozvoliti Iranu da posjeduje nuklearno oružje. Ali, istovremeno se suočava sa složenim nasljeđem svoje odluke da prije osam godina poništi ono što je nazvao "užasnim, jednostranim sporazumom" o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.

Taj sporazum iz Obaminog perioda, formalno nazvan Zajednički sveobuhvatni akcioni plan, istekao bi nakon 15 godina, ostavljajući Iranu slobodu da nakon 2030. proizvodi onoliko nuklearnog goriva koliko želi. Međutim, nakon što se Tramp 2018. povukao iz sporazuma, Iranci su mnogo ranije krenuli u ubrzano obogaćivanje, čime su se više nego ikad približili izradi bombe.

Veliki pažnje nedavno je usmjerena na iranskih pola tone uranijuma koji je obogaćen do nivoa bliskog onome koji se obično koristi u atomskim bombama. Vjeruje se da je većina toga zakopana u kompleksu tunela koji je Tramp bombardovao u junu. Ali tih 440 kilograma potencijalnog goriva za bombu predstavlja samo mali dio problema.

Danas, kažu međunarodni inspektori, Iran ima ukupno 11 tona uranijuma različitih nivoa obogaćenosti. Uz dalje prečišćavanje, to je dovoljno za izradu do 100 nuklearnih oružja; više od procijenjene veličine izraelskog arsenala.

Praktično cijele te zalihe nagomilane su u godinama nakon što je Tramp napustio sporazum iz Obaminog perioda.

Sudar pregovaračkih stilova

Tramp sebe vidi kao majstora prinudne diplomatije, koji svoje protivnike tjera da brzo kapituliraju pred američkim zahtjevima ili da se suoče sa prijetnjom napada.

Ali u odnosima sa Iranom tokom proteklih šest sedmica otkrio je da ima posla sa državom koja se ponosi izdržljivošću i odugovlačenjem.

"Tramp je impulsivan i temperamentan; iransko rukovodstvo je tvrdoglavo i uporno", rekao je Robert Mali, koji je pregovarao sa Irancima uoči nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a potom ponovo u neuspjelom pokušaju administracije Džoa Bajdena.

Posljednji veliki američko-iranski pregovori, okončani prije 11 godina, trajali su gotovo dvije godine, prelazeći od tajnih razgovora sa tada novim iranskim predsjednikom pragmatičnog usmjerenja do sveobuhvatnih pregovora koji su uključivali desetine sastanaka.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović