The New York Times: Tramp priskače u pomoć Rusiji dok se vodi ekonomski rat sa Ukrajinom

Piše Konstant Me za "Njujork tajms"

Američki lider objavio je da će kupovati ruski dizel i izvršio je dodatan pritisak na Ukrajinu da prestane da gađa ruske rafinerije nafte. Ovaj dogovor o gorivu, ako se sprovede, mogao bi da donese četiri milijarde američkih dolara priliva u rusku ekonomiju, kažu eksperti za energetiku. Obustava napada na refinerije, ako Ukrajina na to pristane, mogla bi biti veoma dragocjena za Kremlj.

Predsjednik Donald Tramp je u petak stao na stranu Rusije u ovoj tako važnoj bici.

Tramp traži pomoć Rusije u nastojanju da obori vrtoglavo visoke cijene dizela, koje su uglavnom posljedica američko-izraelskog rata protiv Irana, uoči izbora za Kongres početkom narednog mjeseca. Očekuje se da Ukrajina zauzvrat neće dobiti ništa, iako američki predsjednik zahtijeva da Kijev obustavi napade na rafinerije, svoje najefikasnije sredstvo za uskraćivanje prihoda ruskoj ratnoj mašineriji.

Moskvi i dalje može biti da gađa ukrajinske luke, fabrike čelika, skladišta, termoelektrane i centre za obradu podataka, što je plan za postepeno urušavanje ukrajinske ekonomije s ciljem da je dovedu do tačke pucanja. Takvim napadima uništi se oko deset milijardi poslovne imovine godišnje, rekao je ukrajinski ministar ekonomije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Trampovu odluku o kupovini ruskog dizela, izjavivši u objavi za društvene mreže u petak da će Rusija će na dizel odgovoriti "novim terorom i podmuklim potezima".

Tramp, koji je ukinuo sankcije da bi omogućio Rusiji da prodaje gorivo Sjedinjenim Država, postigao je ekonomski dogovor sa predsjednikom Putinom u vrijeme kad su napadi doveli do toga da broj civilnih žrtava u Ukrajini dostigne, kako su navele Ujedinjene nacije, "novi zastrašujući nivo".

Više od stotinu ukrajinskih civila ubijeno je samo prošle nedjelje. Moskva napada Ukrajinu sa arsenalom sve moćnijeg i preciznijeg oružja, koji je s vremenom sve veći, koristeći praznine u ukrajinskoj vazdušnoj odbrani.

Zelenski je u ponedjeljak izjavio da se suzdržao od napada na ruske naftne rafinerije u toku noći. Ipak, rekao je i da će Ukrajina pristati na produžetak prekida vatre samo ako Moskva prestane da gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Postoji bojazan da će u Ukrajini doći do humanitarne krize ako Rusiju pođe za rukom da obori ukrajinski sistem za vodosnadbijevanje i električnu energiju.

Dogovor o isporuci dizela još je jedan pokazatelj Trampove spremnosti da presudi u korist Rusije, koja je agresor u ovom sukobu. Ovoga puta, on nudi Kremlju pomoć u ekonomskom ratu koji bi mogao da utiče na ishod sukoba, dok su obje vojske uglavnom zaglavljene na liniji fronta.

Ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu Rusije počela je 2024. godine, napadima na rafinerije i naftna skladišta. Ti su pokušaji isprva bili mlaki. Međutim, kako je Ukrajina proširivala svoju flotu dronova i usavršavala se u gađanju ključnih komponenti koje je teško popraviti, posljedice napada postajale su sve ozbiljnije.

Ukrajinski napadi na ruske rafinerije, zajedno sa napadima drugih resursa, koštali su Rusiju oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda, priznao je Putin ovog mjeseca.

Prema izvještaju Međunarodne agencije za energetiku objavljenom prošlog mjeseca, proizvodnja benzina smanjena je za 20 odsto u odnosu na nivo iz 2025. godine, dok se procjenjuje da je proizvodnja dizela opala za gotovo 30 odsto. Ukrajinski napadi naveli su Rusiju da uvede ograničenja na izvoz dizela, koja će, kako Moskva sada najavljuje, biti ukinuta kako bi se gorivo prodavalo Sjedinjenim Američkim Državama.

Agencija za energetiku dodala je da su prihodi Rusije od poreza na naftu u periodu od januara do avgusta bili gotovo 17 odsto manji nego u istom periodu 2025. godine.

Ako Kijev bude primoran da obiustavi napade na rafinerije, prednost Rusije u ovom takmičenju dvije države da se finansijski iscrpe, biće sve veća.

Nigdje ta neravnoteža nije očiglednija nego u gotovo potpunoj blokadi ukrajinskih luka.

Rusija već mjesecima napada trgovačke brodove koji uplovljavaju u luke u južnoj oblasti Odesa i isplovljavaju iz njih, nastojeći da ih odvrati od dolaska. Te luke su od vitalnog značaja za ukrajinsku privredu, jer preko njih prolazi 60 odsto ukupnog izvoza zemlje. One služe za izvoz žitarica sa plodnih ukrajinskih poljoprivrednih površina, koje predstavljaju važan izvor prihoda.

Zbog ruskih napada, promet kroz tri luke u oblasti Odesa smanjen je za gotovo 95 odsto u avgustu i septembru u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci o lukama do kojih je došao Njujork tajms. U septembru je iz luka uspjelo da isplovi svega 12 brodova, u poređenju sa 266 u istom mjesecu prošle godine.

Ukrajina je optužila Rusiju da stoji iza napada, iako su Rumunija i Bugarska izbjegle da pripišu odgovornost bilo kojoj strani. Rusija nije komentarisala napade.

Obustava ukrajinskog izvoza morskim putem mogla bi da ima katastrofalne posljedice po privredu zemlje, uz posljedice po brojne sektore. Ukrajinski ministar poljoprivrede izjavio je ovog mjeseca da poljoprivrednici nijesu mogli da izvezu oko 30 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, vrijednih približno 30 milijardi dolara.

Rusija je takođe pretrpjela posljedice ukrajinskih napada na svoje crnomorske luke, koji su ograničili njen izvoz poljoprivrednih proizvoda. Međutim, ekonomisti kažu da se te posljedice ne mogu porediti s onima koje trpi Ukrajina, jer Rusija ima više izvoznih pravaca, uključujući rute preko Baltičkog i Kaspijskog mora, do kojih ukrajinsko oružje ne može tako lako da dopre.

Kao pokazatelj te neravnoteže, Rusija je u tržišnoj godini 2025/2026. postala najveći svjetski izvoznik suncokretovog ulja, prvi put u posljednje dvije decenije pretekavši Ukrajinu, prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede.

Čini se da Rusija sistematski nastoji da razori ekonomsku osnovu Ukrajine, napadajući različite vrste imovine i infrastrukture neophodne za funkcionisanje privrede, uključujući izvozne pravce, fabrike i energetska postrojenja.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović