The New York Times: Kako Finska pokušava da zaštiti djecu od AI

Piše Amelija Nirenberg za "Njujork tajms"

Predavači širom svijeta jure da pripreme đake za život u dobar AI (artificial intelligence – vještačka inteligencija), u kojima tzv. dipfejk videi, odnosno, oni koje pravi ili kojima manipuliše AI i koja postoje da bi obmanula, a toliko su dobra da je i svjetskim stručnjacima teško da razaznaju šta je stvarno.

Finska je, možda, u startu u prednosti. Finci spadaju u najviše medijski pismene ljude na svijetu, dijelom zato što predavači u ovoj nordijskoj zemlji od skoro 6 miliona ljudi već uče đake kako da prepoznaju lažne vijesti. To je sve dio rada na tome da nauče svoj narod da razmišlja kritički, u nadi da će tako osnažiti demokratiju i zaštititi zemlju od dezinformacija.

Ali, AI je možda izazov i za finski sistem.

"Mi učimo o dipfejk videima i prije procvata vještačke inteligencije", kaže Oli Malankin, učenik četvrtog razreda škole za medijske umjetnosti u Helsinkiju, a koji je prije toga pohađao časove na kojima se učilo o opasnosti vjerovanja vještačkoj intelgienciji. "Sve je teže učiti o tome jer je AI sve bolji vremenom".

Žirafa koja igra fudbal

Finski predavači već dugo uče đake da razlikuju fikciju od realnosti. Nastojanja da se promoviše medijska pismenost počela je pedesetih godine tokom Hladnog rata.

Sa svakom generacijom, finski profesori su se brzo privikli na promjene u masovnim medijima, pripremajući đake i studente da zauzmu kritički stav prema informaciji koja dolazi preko radio-talasa ili iz štampe a, decenijama kasnije, kroz kompjutere i sad telefone.

Rusija ostaje jedna potencijalna prijetnja. Dok Kremlj pokušava da destabilizuje Zapad, on se sve više okreće hibridnoj taktici, koja podrazumijeva sajber-napade (putem interneta), sabotaže i širenje dezinformacija.

Godine 2024, američke špijunske agencije su došle do zaključka da Rusija stoji iza tih namještenih videa u kojim je riječ o izbornoj prevari. Moskva je pokušala da diskredituje putem interneta premijera Jermenije i to je učinila služeći se dipfejk videima, prije skorašnjih izbora. U Moldaviji je koristila AI da preplavi društvene mreže lažnim objavama, videima i sajtovima.

"Cilj je više bio da učenike naučimo korisnim vještinama kritičkog razmišljanja nego da se reaguje na ruske besmislice", rekao je Miko Salo, koji vodi Faktabari, finski servis za digitalnu informacionu pismenost.

Profesori kao što je Jako Maki pokušavaju da nađu načine da učenje takvim vještinama učine zabavnim. Šta bi čudno mogla neka životinja da uradi, nedavno je pitao jedanaestogodišnje đake u sjevernom predgrađu Helsinkija. Na kom mjestu teško da biste vidjeli veliku mačku? Ili slona, recimo?

Đaci su svoje odgovore upisali u AI program na tabletima. Dao im je neočekivano realne slike. Odjednom, prikazao im je najluđe ideje.

Tigra kako upravlja avionom. Žirafu kako igra fudbal.

Maki je htio da pokaže djeci kako je lako, a nekad i zanimljivo kad se "izvrne realnost".

"Ideja je bila zamisliti i stvoriti nešto što ne postoji ili što je nemoguće", napisao je u mejlu.

Sredstvo nacionalne bezbjednosti

Zvaničnici smatraju da su medijsko obrazovanje, a sada i pismenost u oblasti vještačke inteligencije, ključne građanske vještine koje su dio nacionalne strategije bezbjednosti zemlje i njenog šireg pristupa zaštiti demokratije.

Sve je to još u povoju. Prošle godine je Finska objavila smjernice čiji je cilj podsticanje bezbjednog korišćenja vještačke inteligencije. One su široko definisane, a nacionalni nastavni plan još ne postoji. Nastavnici sami odlučuju kako će realizovati nastavu. Neki, poput Makija, koriste okvirne smjernice koje je objavio Faktabari, organizacija za digitalnu provjeru činjenica.

Glavni cilj je, kažu stručnjaci, naučiti mlade Fince da razmišljaju svojom glavom. Ako se Finci mogu pouzdati u to da im komšije razumiju vijesti, prema teoriji, onda mogu imati povjerenja da donose odluke služeći se istim činjenicama. Zato će njih biti teže zbuniti i njima teže manipulisati, a društvo teško da će raspolutiti neka lažna vijesti.

"Medijska pismenost je osnovna građanska vještina, ali je i osnovna demokratska vještina", kaže Anders Adlerkrojc, finski ministar obrazovanja.

To se uklapa u pristup Finske pripremanju cijelog društva za krizne situacije. Odbrambeni sistem zemlje obuhvata i obavezno služenje vojnog roka za muškarce, unapređivanje planova za postupanje u kriznim situacijama i skloništa od bombi ispod Helsinkija, u kojima se nalaze igrališta, pa čak i bazeni, pri čemu često imaju u vidu agresivnog susjeda.

Finska je postala veća meta za Rusiju otkako je prije tri godine pristupila NATO-u, nakon decenija vojne nesvrstanosti, upozorila je finska vlada u izvještaju objavljenom u martu. Međutim, analitičari su rekli da Finska nije bila izložena istom nivou ruskih pokušaja uticaja, uključujući dezinformacije, kao druge zemlje koje su manje ulagale u sopstvenu odbranu.

"Finska je veoma teška meta", rekla je Marta Ternbul, direktorka Tima za hibridni uticaj pri Evropskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju, navodeći, između ostalog, skepsu koju Finska pokazuje prema lažnim vijestima.

Оли Маланкин присуствује часу о информационом друштву у средњој школи за медијске умјетности у Финској, 27. октобра 2025. године

-MEERI KOUTANIEMI VIA NYT

Prevuci desno pri dodiru sa realnošću

Kako je fokus usmjeren na vještačku inteligenciju, Aki Sariaho, nastavnik iz oblasti Helsinkija, okreće se kvizu u stilu aplikacije za upoznavanje Tinder, u kojem korisnici prevlače fotografiju ulijevo ili udesno, kako bi učenicima pokazao rizike vještačke inteligencije. Učenici imaju nekoliko sekundi da pogode da li je fotografija stvarna.

Fotografije iz 2024. godine mogu biti očigledne: mutna fotografija policajca koji drži pivo očigledno djeluje pogrešno. Ali krug iz 2025. godine je teži. Vještačka inteligencija je za samo nekoliko godina toliko napredovala da znak upozorenja može biti suptilan poput prekratke sjenke ili jednostavno neki neobičan utisak.

Fotografija ulice noću, na kojoj su se nalazili znakovi koji su izgledali kao da na njima piše kineskim znakovima, djelovala je stvarno.

Nije bila stvarna.

Upravo je to poenta ove vježbe sa prevlačenjem fotografija, rekao je Sariaho. Cilj nije da učenike nauči kako da prepoznaju dipfejk sadržaje. Umjesto toga, cilj je da im pokaže da sve češće više ne mogu da naprave razliku.

The New York Times: Suočen sa problemima u Iranu, Tramp se vraća starom poznaniku, Kim Džong Unu

"Suština je u učenju kritičkog razmišljanja", rekao je.

Sposobnost da se vještačka inteligencija koristi kao alat, umjesto da nas ona zavara, mogla bi biti najvažnija vještina koja je mladima potrebna da bi uspješno živjeli u današnjem svijetu.

Nakon nedavnog časa medijske pismenosti u školi u kojoj Sariaho predaje, grupa prijatelja upoređivala je svoja zapažanja. Jedna učenica, Anabel Maijala, rekla je da je mislila da ima dobar osjećaj za prepoznavanje sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom, ali je priznala da je nedavno bila prevarena.

Krivac: snimak zečeva na trampolini. Dvorište je izgledalo kao pravo dvorište. Zečevi su skakali kao pravi zečevi. Isprva je mislila da je snimak stvaran. Nije bio.

"Bila sam baš šokirana", rekla je Maijala, 16, kroz smijeh. Samo to je, kako je rekla, bilo korisno iskustvo iz kojeg je nešto naučila.

Njena prijateljica Sonja Alanko, 17, bila je jedna od nekoliko učenika koji su rekli da mogu da uoče vezu između onoga što su ranije učili i novih izazova: "Iste lekcije koje sam naučila o lažnim vijestima i medijskoj pismenosti primjenjujem i na vještačku inteligenciju", rekla je.

Već je počela pažljivije da provjerava TikTok snimke koji djeluju zaista nevjerovatno.

Sa još samo nekoliko klikova, bilo da provjeri profil influensera na društvenim mrežama ili jednostavno potraži izvor informacije, često može bolje da procijeni koliko je sadržaj vjerodostojan, rekla je.

"Učim iz toga", rekla je. "Sada mislim da više vjerujem sebi."

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović