Ljubitelji kafe mogu da odahnu: Ovoliko šoljica dnevno smatra se bezbjednim

Stručnjaci su analizirali količinu kofeina koja se smatra bezbednom za srce i objasnili kada unos može postati problematičan.

Iako previše kofeina može izazvati ubrzan rad srca, osjećaj lupanja, nervozu ili privremeno povećanje krvnog pritiska, većina zdravih odraslih osoba može bez većih posledica da uživa u nekoliko šoljica kafe dnevno.

Prema preporukama Američkog udruženja za srce (AHA), unos do 400 miligrama kofeina dnevno, što odgovara približno pet šoljica kafe, smatra se bezbijednim za većinu odraslih osoba, piše Express.co.uk.

Istraživanja pokazuju da umjeren unos kafe ne mora samo da bude bezopasan, već može biti povezan i sa određenim koristima za zdravlje srca.

Gregori M. Markus, profesor medicine na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku i jedan od autora studije, objasnio je da količina do pet šoljica kafe dnevno može biti "sigurna i ne povećava kardiovaskularni rizik, pod uslovom da se kafi ne dodaju šećer i drugi dodaci".

Prema rezultatima istraživanja, osobe koje piju umjerene količine kafe imaju manji rizik od pojedinih kardiovaskularnih problema, uključujući srčane bolesti, srčanu insuficijenciju i moždani udar. Kod nekih ljudi primijećena je i povezanost sa manjim rizikom od visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2.

Najmanji rizik od smrtnosti, prema navodima istraživanja, zabilježen je kod ljudi koji dnevno piju između dvije i četiri šoljice kafe.

Kofein ne dolazi samo iz kafe

Stručnjaci podsjećaju da kafa nije jedini izvor kofeina u svakodnevnoj ishrani. Na ukupan unos utiču i čaj, čokolada, energetska i gazirana pića, kao i pojedini ljekovi koji sadrže kofein.

Autori istraživanja navode da su potrebne dodatne analize kako bi se preciznije utvrdilo kakav uticaj imaju drugi izvori kofeina na zdravlje.

Ne postoji ista mjera za sve

Profesor Markus istakao je da ne postoji univerzalno pravilo koje važi za sve ljude kada je riječ o količini kafe. Način na koji organizam obrađuje kofein zavisi od brojnih faktora – genetike, metabolizma, godina, ali i prethodnih navika.

Takođe, potencijalne koristi kafe mogu biti umanjene ukoliko se u nju dodaje velika količina šećera, sirupa ili visokokaloričnih mliječnih dodataka.

"Iako istraživanja ukazuju na to da unos kofeina kod nekih ljudi može biti povezan sa određenim koristima za kardiovaskularno zdravlje, važno je znati da ne postoji univerzalna strategija za bezbijedan unos. Količina koja je za jednu osobu razumna, kod druge može izazvati neželjene posledice poput lupanja srca, anksioznosti ili problema sa snom", zaključio je Markus.