U školama najviše ekonomista iako su najmanje traženi na tržištu rada

Upis srednjoškolaca

arhiva

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

U školama najviše ekonomista iako su najmanje traženi na tržištu rada

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (baza podataka–MEIS), javne srednje škole u Crnoj Gori u školskoj 2025/2026. godini pohađalo je 26.597 učenika, a najviše ih je na četvorogodišnjim programima u stručnim školama – 14.722.

Duplo manje srednjoškolaca pohađalo je gimnazije – 7.329, dok se po programima stručnih škola u trogodišnjem trajanju (zanati) obrazovalo 4.546 učenika. Uporedni podaci pokazali su da je na tršištu rada najmanja potražnja za ekonomistima, dok istovremeno najveće interesovanje učenika vlada upravo za upis programa ekonomija u srednjim stručnim školama.

Iz resornog ministarstva ističu da će ovaj dokument poslužiti kao polazna osnova za adekvatno kreiranje upisne politike i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama savremenog tržišta rada. Analizom su uočeni problemi u vezi sa upisnom politikom – od raspisivanja velikog broja mjesta za upis, koja ne prate broj djece u pojedinim opštinama, preko mnoštva programa za koje nema dovoljno interesovanja, do izostanka koordinacije između škola, neinformisanosti škola o potrebama tržišta rada i evidenciji nezaposlenih na teritoriji opštine i slično. U Ministarstvu prosvjete smatraju da je za kreiranje politike upisa u srednje škole neophodno uspostaviti mehanizme praćenja profesionalne karijere učenika nakon završetka obrazovanja, odnosno povezati baze MPNI, ZZZCG, Poreske uprave i visoko obrazovnih institucija.

U četiri opštine broj upisnih mjesta premašuje broj svršenih osnovaca

Ministarstvo u susret digitalizaciji obrazovnog sistema ističe da bi učenici pri upisu trebalo da dobiju i mogućnost da dostave listu prioriteta programa, tako da u slučaju nedostatka mjesta automatski budu upisani u sledeći odabrani program.

Uočeno je i da zahtjevi škola za upis nisu dovoljno usklađeni sa brojem učenika koji završavaju osnovnu školu na nivou opštine, a koordinacija među školama u pojedinim sredinama je slaba.

– Dok u nekim opštinama, poput Bara, Budve, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja i Plava, planiranje broja mjesta funkcioniše, u drugim, kao što je to slučaj u Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću i Podgorici, broj planiranih upisnih mjesta znatno premašuje broj svršenih osnovaca – navodi se u analizi resora prosvjete.

U junskom upisnom roku školske 2025/2026. godine oglašeno je 10.425 upisnih mjesta, a u avgustovskom još 2.594 upražnjenih. Osnovnu školu u školskoj 2024/2025. godini završilo je 7.640 učenika. Prema podacima iz MEIS-a, u prvi razred javnih srednjih škola upisano je 7.250 učenika, od toga u gimnazijama 1.791, ili 24,7 odsto ukupne populacije primljenih srednjoškolaca. U srednjim stručnim školama u četvorogodišnjem trajanju upisan je 3.741 učenik, a na trogodišnje programe (zanate) 1.718 učenika. U private srednje škole upisana su 53 učenika.

U školama najviše ekonomista iako su najmanje traženi na tržištu rada

EKonomnska škola u Podgorici

arhiva

Škole pri upisu đaka da imaju u vidu i podatke o nezaposlenosti

Škole pri planiranju upisa treba da imaju u vidu usaglašenost upisa sa potrebama tržišta rada i brojem nezaposlenih lica na teritoriji opštine. Škole treba da pribave mišljenje privrednih subjekata o pravcima razvoja njihove djelatnosti u narednom periodu, u mjeri mogućeg, uvažavajući promjene u tehnologijama i na tržištu rada, kako bi se s tim uskladio plan upisa i pripremili materijalni i kadrovski uslovi u školi, preporuka je Ministarstva prosvjete.

– Ukupno u svim razredima u programima u četvorogodišnjem trajanju najviše učenika je u oblasti ekonomija i pravo (3.649), zdravstvo (3.217), turizam i ugostiteljstvo (2.256) i saobraćaj (1.172). U tzv. proizvodnim oblastima broj učenika po oblastima je: elektrotehnika (767), građevina (714), poljoprivreda (365) i mašinstvo (455). U programima u trogodišnjem trajanju u oblasti ugostiteljstva je 1.956 učenika, u oblasti mašinstva 730, elektrotehnike 535 učenika, usluga 536 učenik, poljoprivrede 255 učenika i građevine 117 učenika i dr. – navodi se u analizi ministarstva.

Traže odobrenje za odjeljenja ispod pet đaka

U mnogim opštinama, kako se navodi u analizi, broj planiranih upisnih mjesta značajno premašuje broj učenika koji završavaju osnovnu školu.

– Iz podataka se vidi da se naknadnim konkursom oglašavaju upisna mjesta za pojedine programe iako se u junskom roku za taj program prijavilo 1, 2, 3, 4 ili 5 učenika i jasno je da svršenih osnovaca za popunjavanje tih mjesta nema. To za posledicu ima da učenici koji su konkurisali za upis na određeni program u junskom roku nisu upoznati s tim da li će odjeljenje biti formirano ili ne. Ovi učenici smatraju da su upisani u prvi razred. S druge strane, škole traže odobrenje MPNI da se formiraju odjeljenja sa brojem učenika često ispod 10, a u nekim slučajevima i ispod 5. Podaci pokazuju da ta praksa postoji i kod programa u četvorogodišnjem trajanju, što je upitno imajući u vidu da ti učenici u visokom procentu nastavljaju obrazovanje, utvrđeno je analizom.

S druge strane, podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je ekonomisti spadaju u radnu snagu za koju je iskazana najmanja potražnja na tržištu rada.

– Iz podataka Zavoda za zapošljavanje, odnosno Analize tržišta rada za potrebe upisne politike, može se vidjeti da su za određena mikrotržišta za zanimanja za koja je iskazana najveća ponuda radne snage društveno-humanistička zanimanja – 438, medicinari - 405, ugostiteljstvo i turizam – 276, ekonomisti – 243, elektroenergetičari – 163, trgovci – 144, računarske tehnike – 133, što čini 55,09 odsto ukupne ponude, bilo i najveće zapošljavanje (društveno-humanističkih zanimanja – 30,14 odsto, elektroenergetičara – 28,22 odsto, medicinara – 27,93 odsto, zanimanja ugostiteljstva i turizma – 26,81 odsto, zanimanja računarske tehnike – 22,56 odsto, trgovaca – 22,22 odsto a najmanje kod ekonomista – 15,64 odsto – pokazala je analiza Zavoda za zapošljavanje.

Analiza pokazuje da je broj učenika koji biraju gimnaziju sve manji. U pojedinim opštinama, poput Berana, Pljevalja i Bijelog Polja, procenat djece koja se upisuju u programe gimnazije u odnosu na broj đaka koji su u tim opštinama završili osnovnu školu kreće se od 20 do 27 odsto.

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA