Osporene odredbe zakona o sprečavanju korupcije: Ustavni sud vaga o bankarskoj tajni funkcionera

Inicijativu je podnio podgorički advokat Nikola Angelovski, koji traži da Ustavni sud ukine tu odredbu, navodeći da je nesaglasna sa članovima 24, 40 i 43 Ustava Crne Gore i sa članom 8 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U inicijativi je ocijenjeno da je osporenom odredbom Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) omogućeno da pristupa podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva koji predstavljaju bankarsku tajnu, bez prethodno utvrđene nepravilnosti, odnosno bez postojanja konkretnih činjenica koje bi opravdale takvo postupanje. Angelovski smatra da formulacija "radi provjere podataka iz izvještaja" predstavlja preširoko određen osnov za pristup podacima i da pristup bankarskim računima nije uređen kao izuzetan, već kao redovan instrument kontrole. Ukazao je i da podaci o računima i finansijskim transakcijama ne predstavljaju obične administrativne podatke, već posebno zaštićenu kategoriju podataka čija obrada mora biti zasnovana na načelima zakonitosti, proporcionalnosti, svrsishodnosti i ograničenja obima obrade. Angelovski je stava da član 27a Zakona ne propisuje dovoljno precizne kriterijume na osnovu kojih bi se utvrđivalo kad je pristup podacima opravdan, niti predviđa obavezu donošenja posebne, individualizovane odluke prije pristupa podacima, kao ni prethodnu nezavisnu kontrolu takvog pristupa.

Podnosilac inicijative osporava i mogućnost pristupa podacima na računima članova zajedničkog domaćinstva, navodeći da ta lica nijesu javni funkcioneri i da se zbog toga njihovim podacima ne može pristupati na način propisan članom 27a zakona. On je ocijenio da zaštita prava na privatnost i zaštitu podataka nije djelotvorna ukoliko lice nema mogućnost da sazna da su njegovi podaci pribavljeni i obrađivani. Angelovski smatra da nije opravdano ni višegodišnje čuvanje podataka ukoliko provjerom nije utvrđena nepravilnost.

– Član 27a zakona omogućava Agenciji pristup bankarskoj tajni bez prethodno utvrđene nepravilnosti, bez dovoljno preciznog vremenskog i sadržinskog ograničenja, bez posebno obrazložene odluke i bez prethodne nezavisne kontrole – navedeno je u inicijativi.

Na inicijativu se izjasnila Vlada, koja smatra da nema osnova da se ona prihvati. Podsjećaju da pravo uvida u bankarske podatke imaju direktor Agencije, ovlašćeni službenik i službenik Agencije koji prema opisu posla vrši obradu ličnih podataka javnih funkcionera, da se ti podaci čuvaju na zaštićenom serveru, uz pristup putem posebne zaštićene šifre. Smatraju da pravo Agencije da provjeri istinitost i potpunost prijavljenih podataka predstavlja nužnu pretpostavku ostvarivanja same svrhe instituta prijavljivanja imovine i prihoda.

– Obaveza javnog funkcionera da prijavi podatke o imovini i prihodima ne bi imala punu praktičnu djelotvornost ukoliko organ nadležan za sprovođenje zakona ne bi imao odgovarajuće ovlašćenje da provjeri vjerodostojnost tih podataka. Svrha pristupa podacima nije opšte prikupljanje podataka o privatnom životu građana, niti vršenje nadzora nad finansijskim životom javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva izvan zakonom utvrđenog postupka, već provjera podataka koje javni funkcioner ima zakonsku obavezu da prijavi Agenciji – ukazano je u odgovoru Vlade na podnijetu inicijativu.

Pod nadzorom ASK-a i kriptonovčanici i računi funkcionera

Smatraju da su neosnovani navodi podnosioca inicijative da član 27a zakona ne sadrži nikakva ograničenja i zaštitne mehanizme, već da iz same odredbe proizlazi višestruko ograničenje.

– U odnosu na navode da bi pristup podacima morao biti uslovljen prethodno utvrđenom nepravilnošću ili postojanjem konkretne sumnje, ističemo da bi takvo tumačenje bilo suprotno samoj prirodi preventivne kontrole koju Agencija vrši u oblasti sprečavanja korupcije. Svrha provjere podataka iz izvještaja upravo je da se utvrdi da li su prijavljeni podaci tačni i potpuni. Kad bi pristup podacima bio moguć tek nakon prethodno utvrđene nepravilnosti, kontrola bi u značajnoj mjeri izgubila svoj preventivni karakter, jer bi organ morao prethodno imati dokaz o nepravilnosti koju tek treba da provjeri – ocijenjeno je u mišljenju Vlade.

Ukazali su da sprečavanje i otkrivanje korupcije, obezbjeđivanje integriteta javne funkcije i kontrola zakonitosti sticanja i prijavljivanja imovine javnih funkcionera predstavljaju legitimne ciljeve od naročitog javnog interesa.

– Efikasna kontrola tih podataka objektivno zahtijeva mogućnost provjere podataka koji se nalaze kod finansijskih institucija, jer se vjerodostojnost podataka koje javni funkcioner prijavljuje ne može uvijek utvrditi samo na osnovu njegove izjave ili dokumentacije koju sam dostavi – precizirano je u odgovoru Vlade.