Institut ekonomskih nauka: Precrtana cijena nije popust

- Zaštita potrošača ne smije ostati samo zakonska obaveza i obaveza iz privremeno zatovrenog poglavlja 28 koju država nedovoljno ostvaruje u praksi. Država preko svojih institucija za zaštitu potrošača apsolutno da podržava zaštitu potrošača sem na onom zakonodavnom nivou usvajanja propisa ali bez stvarne faktičke primjene tih propisa i podrške ostvarenju potrošačkih prava - navodi se u saopštenju koje potpisuje Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača ispred Instituta ekonomskih nauka.

Institut ekonomskih nauka upozorio je na moguće obmanjujuće oglašavanje na crnogorskom tržištu, ukazujući na primjere sponzorisanih reklama na Instagramu u kojima se proizvodi predstavljaju kao sniženi, iako su precrtana prethodna i istaknuta nova cijena potpuno iste. Institut najavljuje podnošenje prijava tržišnoj inspekciji i traži vanredne kontrole oglašavanja sniženja, kako na internetu tako i u prodajnim objektima.

Prema dokumentovanim primjerima koje je Institut prikupio, regionalno prisutan trgovac specijalizovan za prodaju sportske obuće i odjeće reklamirao je veći broj proizvoda, uključujući muške i ženske jakne, uz vizuelno isticanje navodnih popusta bez ikakve razlike u cijeni.

Kod ženske bordo jakne precrtana je cijena od 72,99 eura, dok je kao nova cijena ponovo istaknut isti iznos. Identična praksa zabilježena je i kod muške maslinastozelene jakne, čija je cijena i prije i nakon navodnog sniženja iznosila 111,99 eura, kao i kod muške crveno-crne jakne, za koju su oba iznosa bila 119,99 eura.

Iz Instituta ocjenjuju da ovakav način predstavljanja cijena kod potrošača može stvoriti utisak da je riječ o povoljnijoj ponudi, iako stvarna ušteda ne postoji.

- Potrošač vidi precrtanu cijenu, što mu uobičajeno sugeriše da je proizvod pojeftinio, ali kada uporedi iznose, jasno je da nijedan od ovih proizvoda nije snižen ni za jedan cent - navodi se u upozorenju.

Dodaju da je problem u tome što reklamna poruka svojim vizuelnim izgledom sugeriše pogodnost koju prikazani iznosi ne potvrđuju.

- Šta je ovdje sniženo i kakvu pogodnost potrošač dobija ako između prethodne i nove cijene nema nijednog centa razlike - pitaju iz Instituta.

Rabrenović za "Dan": Ispratiti šta je prošlo istim lancem snabdijevanja

Prema njihovoj ocjeni, precrtana cijena ima jasno značenje u trgovini jer potrošaču sugeriše da je proizvod ranije koštao više i da ga sada može kupiti po nižoj cijeni. Zbog toga, kako ističu, nije dovoljno da pojedinačni podatak u reklami bude brojčano tačan, već i ukupna poruka mora biti predstavljena tako da ne dovodi kupca u zabludu.

- Nije dovoljno da trgovac istakne tačan broj. Važno je da i cjelokupna reklamna poruka bude istinita i da ne stvara pogrešan utisak o uslovima prodaje - upozoravaju iz Instituta.

Ovakva praksa, kako navode, otvara pitanje primjene Zakona o zaštiti potrošača, posebno članova 30, 156 i 157, koji se odnose na obmanjujuće oglašavanje i nepoštene poslovne prakse, kao i članova 15 i 16, kojima se uređuju isticanje prethodnih i umanjenih cijena i oglašavanje cijena proizvoda.

Institut ekonomskih nauka najavio je da će bez odlaganja podnijeti prijave nadležnoj tržišnoj inspekciji, uz dostavljanje fotografija spornih oglasa i zahtjev da se provjeri zakonitost takvog načina oglašavanja i utvrdi eventualna odgovornost trgovaca.

Od Ministarstva ekonomskog razvoja i Direkcije za tržišnu inspekciju očekuju hitnu reakciju i širu kontrolu reklamiranja sniženja i prodajnih pogodnosti, naročito na Instagramu, Facebooku, internet portalima i drugim digitalnim kanalima.

Institut smatra da nadzor ne bi trebalo ograničiti samo na pojedinačne reklamne objave, već da je potrebno provjeriti stvarne prethodne cijene proizvoda, trgovačke evidencije i način na koji se isti proizvodi predstavljaju u prodajnim objektima.

- Nije prihvatljivo da teret otkrivanja i dokazivanja ovakvih nepravilnosti ostane prvenstveno na građanima, dok institucije čija je obaveza da nadziru tržište reaguju tek nakon pojedinačnih prijava i nastanka štete - poručuju iz Instituta.

Ističu da nadležni organi imaju zakonska ovlašćenja da utvrđuju nepravilnosti i preduzimaju mjere za njihovo otklanjanje, zbog čega očekuju pravovremeno postupanje i obavještavanje javnosti o rezultatima kontrola.

Institut je uputio poziv i trgovcima da preispitaju način na koji oglašavaju proizvode i uklone prikaze koji mogu stvoriti lažan utisak o sniženju. Ukoliko je riječ o tehničkoj grešci, smatraju da ona mora biti ispravljena bez odlaganja, a ne korišćena kao razlog za nastavak prikazivanja spornih reklama.

Potrošačima savjetuju da prije kupovine pažljivo uporede istaknute cijene, provjere da li postoji stvarna ušteda i sačuvaju reklamu ukoliko posumnjaju da su dovedeni u zabludu. Takve slučajeve, navode, treba prijaviti tržišnoj inspekciji.

- Precrtana cijena nije dokaz popusta. Popust mora biti stvaran i provjerljiv - poručuje Institut ekonomskih nauka.

Upozoravaju da je djelotvorna zaštita potrošača moguća samo ako se zakonska pravila primjenjuju i u svakodnevnoj tržišnoj praksi, a ne samo kroz njihovo formalno postojanje. Odgovornost države, kako ističu, nije iscrpljena donošenjem zakona, već podrazumijeva obezbjeđivanje uslova u kojima se propisi poštuju, a građani dobijaju tačne i potpune informacije o cijenama proizvoda.