Jovan Ristić kao namjesnik (5): Vezivanje liberala za Namjesništvo

Javno, dio liberala je Ristićevo naimenovanje za namjesnika primio sa odobravanjem. Stojan Bošković je postao urednik poluzvaničnog lista "Jedinstvo", a dobio je i mjesto sekretara pri Ministarstvu inostranih djela. Sličan savez sa namjesnicima napravili su i Milan Kujundžić i Geršić. Prvi je dobio mjesto sekretara u Ministarstvu unutrašnjih djela, a drugi položaj honorarnog profesora u Velikoj školi. Mjesto profesora na Velikoj školi pripalo je i Alimpiju Vasiljeviću. Ranko Alimpić, iskreni obrenovićevac, koji je još od 1858. pripadao užem krugu svetoandrejaca, postao je okružni načelnik u Požarevcu, predjelu koji je tradicionalno naginjao dinastiji Karađorđević. Ristić je na taj način nudio inteligenciji i ekonomsku sigurnost. Liberali su se obavezali da će podržavati umjerene reforme koje je Ristić namjeravao da sprovede. Time je liberalna inteligencija žrtvovala svoju "samostalnost" i prilagodila se Ristićevim zahtjevima. To se može vidjeti i na primjeru Milana Kujundžića Aberdara, koji je pristao da po Ristićevom nalogu u duhu liberalizma vlade usmjerava rad omladinske skupštine u Bečkereku održane 1868. godine. Drugi namjesnik je ovakvom politikom imao priliku da kontroliše, usmjerava i određuje mjeru liberalnih reformi. Blaznavac je tvrdio Kalaju da su liberali morali da daju pisanu izjavu prilikom stupanja u službu, gdje su se obavezali da će se držati umjerenog pravca. Iako je Blaznavac bio taj koji je javno pozvao liberale preko Kaljevićeve Srbije da stupe u politički savez sa Namjesništvom, oni mu nijesu bili pretjerano naklonjeni. Ristić je bio svjestan toga, što je vješto koristio plašeći liberale Blaznavcem. Govorio je da ako se ne budu držali umjerenosti, da će prepustiti prvom namjesniku da "odlučno istupi protiv njih". Isto je Svetozara Miletića navelo na tumačenje da se Ristić "drži" Blaznavca, jer se plašio da bi ga u suprotnom "konkurencija inteligencije nadmašila". Postojala je i ta razlika u pristupu što je Blaznavac nastojao da veže liberale za Namjesništvo kao grupu, dok je Ristić težio da njihove vođe veže svakog pojedinačno i tako atomizuje čitav pokret.

Jovan Ristić kao namjesnik (4): Držao se principa "umjerenog koračanja"

Stojan Bošković je u jednom pismu Jovanu Jovanoviću Zmaju naglašavao da je "Jedinstvo" pokrenuto upravo iz razloga da postoji politički list koji bi stajao bliže liberalnom Namjesništvu, ali i da "ujedno predstavlja slobodoumne težnje i načela jednog naprednog doba, koja su se sada u ovim prilikama mogle ostvariti". Vladimir Jovanović je takođe u svojim "Uspomenama" isticao da je u tom trenutku bila potrebna postepenost u uvođenju reformi. U određenim trenucima je djelovalo da su liberali izražavali više povjerenja u Ristića, nego on u njih. Međutim, Jovanovićevo tumačenje bila je naknadna pamet, kao i što je Boškovićevo pisanje bilo rezultat trenutne podrške i/ili političkih pritisaka. Podrška Ristiću je postojala jer je on predstavljao protivtežu konzervativcima od kojih tek nijesu mogli da očekuju reforme u skladu sa liberalnim idejama. Liberali su svakako tražili više liberalizma nego što je Namjesništvo nudilo, ali su u datom trenutku prihvatili što je bilo ispred njih. Ponijeti trenutkom i događajima nakon 1868. godine, oni su nastojali da iskoriste Ristića, ali se zapravo on okoristio njima.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)