Usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini (5): Naoružan pištoljem "dozvolio da bude zarobljen"

Kako je tokom istrage rekao, izvršio je dodatne operativne provjere, a zatim, pošto nije imao ovlaštćenja da samostalno izvrši hapšenja, sa potpisanom izjavom pripadnika UDB-e 4. maja Branko Vukašinović je otputovao u Banjaluku i o saznanjima obavijestio Oblasno odjeljenje Uprave. Sjutradan se srio sa zamjenikom načelnika, majorom Mikanom Garačem, i uz usmeno objašnjenje cjelokupne situacije predao izjavu. Ni Garača, međutim, nije zainteresovala situacija u Cazinu, pa nije naložio ozbiljniju intervenciju. Tražio je dodatno "provjeravanje i razrađivanje" saznanja kako bi se u informacije moglo potpuno povjerovati. Vukašinović je po povratku iz Banjaluke o svemu razgovarao sa sekretarom Sreskog komiteta KP BiH Cazin. Prvi čovjek cazinske partijske organizacije mu je saopštio da i on ima saznanja da "banda sprema neki ustanak" i da je obavijestio "drugove iz Opunomoćstva". Ali, opet je prevladala "procjena" da je sve samo "propaganda i laž", kao i arogantno uvjerenje da se niko ne smije odvažiti na oružani ustanak protiv Partije i poretka.

O odgovornosti za "cazinski ispad" raspravljano je na Sjednici Politbiroa CK KP BiH, 16. maja 1950. godine. Ministar unutrašnjih poslova, Uglješa Danilović, je kritikovao i osudio "nebudnost i nedoraslost" opunomoćnika UDB-e i sekretara Sreskog komiteta KP BiH Cazin. Pred članovima Politbiroa je izložio da su već 1. maja imali obavještenja o tome da "neprijateljski element" na terenu sprema ustanak, ali da ne vjerujući podacima nisu adekvatno sproveli mjere provjere i predostrožnosti. Kritikovan je i zamjenik banjalučkog odjeljenja UDB-e, jer na upozorenje nije krenuo na teren ili uputio grupu boljih oficira. Na sjednici su se, istina, čule i kritike neadekvatnog postupanja i nagomilanih grešaka vlasti u odnosu prema seljaštvu, zbog čega je pobuna i izbila. Hajro Kapetanović je optužio Sreski komitet zbog "frontalnog stava prema narodu", rigidnog odnosa prema stanovništvu na selu i neuspjeha u poslu pronalaska i odvajanja neprijatelja, "protiv kojih je trebalo voditi naročito oštar kurs".

Usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini (4): Oružana Cazinska buna sa Srbima na čelu

Sreski komitet KP BiH Cazin je poslije incidenta smijenjen, ali taj potez nije mogao zasjeniti opšti utisak da su mnogi lokalni funkcioneri, rukovodioci partijskih komiteta i narodnih odbora u Bosni i Hercegovini bili nedorasli nadležnostima dobijenim sa opredjeljenjem za demokratizaciju i decentralizaciju lokalne uprave.

Međutim, prestrog odnos prema seljaštvu i represivnu prirodu komunističke vlasti, zbog koje se uostalom i dogodio "cazinski ispad", u osnovi je kreirao njen politički vrh. Iako su vodeći komunisti katkad priznavali i osuđivali greške državnih organa, održati "čvrstu ruku" u službi "interesa revolucije" bilo je višestruko važnije od teških uzdaha naroda, pogotovo seljaka. Vrhovnu "svetost" revolucije opisuje obrazloženje kazne izrečene njenom "nebudnom" čuvaru. Instruktor i član Oblasnog komiteta KP BiH Banjaluka, Muhamed Dupanović, kažnjen je "ukorom" i smjenom sa partijskih dužnosti jer se, kako je u odluci osnovne partijske organizacije Oblasnog komiteta navedeno, iako "naoružan pištoljem" nije suprotstavio pobunjenicima. Optužen je za nekomunističko ponašanje, malodušno držanje i kukavičluk, jer je "dozvolio da bude zarobljen" i nije pokušavao da pobjegne iz "neprijateljskih ruku".

Prema "bandi" koja se drznula na poredak nije smjelo biti milosti, pa je kažnjavanje vinovnika seljačkog oružanog bunta bilo odlučno i strogo. [...]

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)