Ni drugog reda, ni ograničavanja, punopravno od prvog dana?

Prema nezvaničnim, ali veoma pouzdanim saznanjima iz Brisela, za Crnu Goru se priprema konkretna mapa puta koja bi trebalo da trasira završnicu evropskih integracija, a jedan od ključnih narednih koraka biće izrada pristupnog ugovora.

Prema informacijama do kojih je došao "Dan", plan koji je pripremljen na nivou Evropske komisije, a koji se povezuje sa kabinetom predsjednice EK Ursule fon der Lajen, u potpunosti se uklapa u cilj zvanične Podgorice da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije.

Važno je, međutim, naglasiti da ova mapa puta još nije konačna. Nju treba da potvrde ministri država članica Evropske unije, pa će tek nakon te potvrde rokovi i dinamika moći da dobiju formalnu političku težinu.

Prema nezvaničnim informacijama iz Brisela, predviđena dinamika je ambiciozna, ali dostižna: zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 1. marta 2027. godine, zatim verifikacija pristupnog ugovora u periodu od 1. septembra 2027. do 31. decembra 2028. godine.

Upravo zato je informacija o pripremi pristupnog ugovora od posebne važnosti. Kada se pregovori okončaju, proces više neće biti usmjeren na otvaranje i zatvaranje poglavlja, već na finalizaciju dokumenta koji definiše uslove pristupanja i njegovu potvrdu u državama članicama.

U Briselu se, prema našim saznanjima, na Crnu Goru gleda kao na državu koja je već prešla najveći dio puta. Za tri do četiri sedmice očekuje se završetak procjena za preostala poglavlja, nakon čega bi ocjene trebalo da budu proslijeđene državama članicama.

Posebna pažnja usmjerena je na poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Nezvanične procjene iz Brisela govore da napredak Crne Gore u tim oblastima izgleda prilično dobro, što otvara prostor da Evropskom savjetu bude predloženo njihovo zatvaranje.

Hrvatska neće biti problem

Evropska komisija (EK) neće ograničavati pravo veta Crnoj Gori nakon ulaska u Evropsku uniju (EU), potvrđeno je portalu RTCG.

Prema našim saznanjima, otvorena pitanja sa Hrvatskom neće se odraziti na proces zatvaranja svih poglavlja sa Evropskom unijom.

Međutim, Brisel će od Crne Gore očekivati da ne koristi pravo veta kada druge države budu pristupale EU.

Tako bi se, u suštini, pred Crnom Gorom otvorio posljednji veliki dio evropskog puta: završetak pregovora, izrada i verifikacija pristupnog ugovora, a potom i ratifikacija u državama članicama.

I tu je jedna od najvažnijih poruka iz Brisela.

Kada postane članica Evropske unije, Crna Gora neće biti "članica drugog reda", niti će njeno članstvo biti praćeno desetogodišnjim uslovljavanjem prava glasa ili veta. Prema informacijama iz evropskih diplomatskih krugova, Evropska komisija ne priprema predlog kojim bi našoj državi nakon pristupanja bilo ograničeno pravo veta.

Umjesto toga, u mapi puta mogla bi da se nađe preporuka da nove članice ubuduće ne koriste pravo veta kako bi zbog bilateralnih sporova blokirale drugu državu na putu ka članstvu. To, međutim, nije isto što i ograničenje prava Crne Gore kao punopravne članice.

U Briselu imaju u vidu iskustva odnosa Slovenije i Hrvatske, ali i aktuelne nesuglasice Zagreba i Podgorice. Poruka je da bilateralni spor Crne Gore i Hrvatske nije dio pregovaračkog procesa i da će Evropska unija nastaviti da podstiče dvije strane da ga rješavaju.

Istovremeno, nova evropska mapa puta trebalo bi da donese i snažnije mehanizme zaštite vladavine prava, kao i mogućnost zamrzavanja finansijske podrške državi koja ne ispunjava preuzete obaveze.

Za Podgoricu je, međutim, suština mnogo jednostavnija.

Ako mapu puta potvrde ministri država članica, Crna Gora dobija jasan kalendar završnice evropskih integracija. Pregovori do 2026, pristupni ugovor i njegova verifikacija do kraja 2028, a zatim – članstvo.

I kada taj dan dođe, Crna Gora će biti punopravna članica Evropske unije, sa svim pravima i obavezama koje iz tog statusa proizlaze. Nema privremenog članstva, nema "članstva sa zvjezdicom" i nema posebnog režima uslovljavanja.

Do tada, međutim, ostaje jedna važna adresa: države članice EU, čiji ministri treba da potvrde mapu puta koja bi mogla da odredi najvažniji rok u novijoj političkoj istoriji Crne Gore – 31. decembar 2029. godine.

Bez veta na štetu drugih

U Briselu se, prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, razmatra preporuka da nove članice EU ne koriste pravo veta kako bi zbog bilateralnih sporova blokirale drugu državu kandidata. To, međutim, ne znači da bi Crnoj Gori nakon ulaska u Uniju bilo oduzeto ili vremenski ograničeno pravo veta. Evropska komisija, kako nezvanično saznajemo, ne priprema takav predlog. Crna Gora bi nakon pristupanja imala status punopravne članice, sa pravima koja pripadaju svim državama članicama. Istovremeno, EU želi da izvuče pouke iz sporova poput slovenačko-hrvatskog i spriječi da bilateralna pitanja ubuduće postanu sredstvo za blokadu proširenja.

Preuzmite našu aplikaciju