EK razmatra nove modele za pristupanje EU
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Sagovornice "Dana": Privremeno odricanje od veta ne umanjuje značaj članstva
Evropska komisija u utorak će predstaviti mape puta za najnaprednije kandidate za članstvo u Evropskoj uniji, odnosno precizne smjernice i uslove za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Osim toga, predstaviće i nove strategije proširenja Unije, a nova pravila mogla bi da znače da će se od Crne Gore tražiti da se u određenom periodu odrekne prava veta. Ipak, zasad je riječ samo o predlogu koji će biti na stolu, a da bi to postala i realnost u politici proširenja biće potrebna saglasnost svih 27 država članica.
Pred državama EU narednih dana naći će se predlog modela za pristupanje novih članica, koji predviđaju različite zaštitne mehanizme. Između ostalog, govori se o mogućnosti da pravo veta neće biti odmah na raspolaganju budućim članicama. Na taj način trebalo bi da se spriječe eventualne blokade unutar Unije.
Proces pristupnih pregovara služi da država uskladi zakonodavstvo, izgradi funkcionalne institucije i pokaže spremnost da primjenjuje sve ono što predstavljaju evropske vrijednosti i standarde, kaže Danijela Darmanović iz Građanske alijanse. Zato, kako ističe, Crna Gora treba da teži punopravnom i ravnopravnom članstvu u EU.
– Ako Crna Gora zatvori sva poglavlja i ispuni kriterijume, onda je logično da u Uniju ulazi spremna da preuzme sve obaveze članstva, ali i kao ravnopravna članica sa pripadajućim pravima. Važno je, međutim, sačekati konkretne predloge Evropske komisije. Zasad postoje jasni pokazatelji da se za Crnu Goru priprema puno članstvo, a ne neki trajni status "polučlanice". Savjet EU već je formirao radnu grupu za pripremu ugovora o pristupanju, dok je EK predstavila finansijski paket koji našu zemlju priprema za puno učešće u politikama i budžetu EU, i kao korisnika i kao kontributora. Zato eventualne zaštitne mehanizme, uključujući i moguće privremeno ograničenje prava veta, treba razlikovati od trajnog ograničavanja prava novih članica – kazala je Darmanović za "Dan".
Po njenom mišljenju, ulazak u EU, čak i uz određene jasno definisane i vremenski ograničene zaštitne mehanizme, za Crnu Goru bi predstavljao ogroman politički, ekonomski i razvojni iskorak i ne može se porediti sa "ostankom u čekaonici".
– Ali, trajni model u kojem bi nove članice imale manja institucionalna prava otvorio bi pitanje ravnopravnosti unutar same Unije. Ako EU smatra da pravo veta otežava funkcionisanje proširene Unije, legitimno je razgovarati o većoj primjeni odlučivanja kvalifikovanom većinom, ali dugoročno bi takva pravila trebalo da važe jednako za sve članice. Krajnji cilj Crne Gore zato treba da ostane jasan: puno i ravnopravno članstvo – navodi Darmanović.
Sličnog stava je i direktorica Mreže za evropske politike Andrea Popović Milošević. Naglašava da privremeno oduzimanje prava veta ne znači da je to pravo nevažno i da bi trebalo da ga se odreknemo, jer je ono jedno od najsnažnijih institucionalnih instrumenata koje mala država ima unutar EU.
– Činjenica da se oko 80 odsto zakonodavnog rada Savjeta usvaja kvalifikovanom većinom upravo pokazuje zašto sposobnost male države da gradi koalicije i utiče na sadržaj kompromisa može biti jednako važna kao pravo veta u oblastima u kojima jednoglasnost postoji – rekla je Popović Milošević za "Dan", dodajući da bi pozitivni efekti članstva svakako bili vidljivi u ekonomskom aspektu.
Podsjeća da je EK usvojila finansijski paket za pristupanje Crne Gore i da bi on trebalo da pripremi puno učešće naše zemlje u politikama i budžetu EU.
– Vrijednost članstva mjeriće se mogućnostima koje donosi puno uključivanje u jedinstveno tržište i politike EU, mogućnostima za rad, obrazovanje i poslovanje, investicijama i kapacitetom države da evropska sredstva pretvori u puteve, željeznicu, zaštitu životne sredine, razvoj poljoprivrede i manje razvijenih područja – ističe naša sagovornica.
Napominje i da treba biti oprezan sa formulacijom "određeni period bez veta", jer nije isto ako taj period traje dvije godine ili deset godina.
– Ograničenje u nekoliko precizno određenih oblasti nije isto što i generalna obaveza da se ne blokiraju odluke koje zahtijevaju jednoglasnost. I nije isto ako ograničenje prestaje po unaprijed definisanom mehanizmu ili ako je za sticanje punih prava potrebna nova politička odluka država članica. Što bi takav period bio duži i što bi obuhvat ograničenja bio širi, to bi bilo teže govoriti samo o tehničkom tranzicionom aranžmanu, a ozbiljnije bi se postavljalo pitanje ravnopravnosti država članica. Zato računicu ne bih postavljala kao "veto ili članstvo". Treba uporediti cjelokupan paket prava i obaveza koji Crna Gora dobija članstvom sa tačno definisanim pravom koje bi eventualno bilo privremeno ograničeno. Pitanje nije koliko vrijedi članstvo bez veta. Pitanje je mnogo konkretnije: koje pravo je ograničeno, na koje odluke se ograničenje odnosi, koliko traje i šta Crna Gora dobija prvog dana članstva? – smatra naša sagovornica.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU