Moć, politika, Palantir i Antihrist

Piše: Met Pirson

Za razliku od Donalda Trampa, Ilona Maska i mnogih svojih prijatelja i saradnika u svijetu visoke tehnologije, Piter Til ne traži stalnu pažnju medija i šire javnosti. Ipak, on nije samo jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, već i jedan od najuticajnijih geopolitičkih aktera današnjice. Rođen je 1967. godine u Frankfurtu na Majni, u tada podijeljenoj Njemačkoj. Kada je imao samo godinu dana, njegova porodica se preselila u Sjedinjene Američke Države. Od 1971. godine porodica je najprije živjela u Južnoj Africi, a potom jedno vrijeme u tadašnjoj Jugozapadnoj Africi, kojom je upravljala Južna Afrika, na prostoru današnje Namibije, da bi se 1977. godine konačno vratila u Sjedinjene Države.

Til je postao poznat zahvaljujući tehnološkim kompanijama i izuzetno uspješnim investicijama. Veliki poslovni proboj ostvario je kao suosnivač i privremeni izvršni direktor čuvenog "Pejpala" (Paypal). Kompanija je nastala spajanjem "Konfinitija" (Confinity) i "X.com", finansijske kompanije koju je osnovao Ilon Mask. Bio je i prvi spoljni investitor u Fejsbuk, prepoznavši njegov potencijal u veoma ranoj fazi. Njegova kompanija rizičnog kapitala "Founders Fund" danas ima značajne udjele, između ostalih, u kompanijama "SpaceX" i "OpenAI". Prema procjenama ugledgnog časopisa Forbs, njegovo lično bogatstvo trenutno iznosi oko 35 milijardi dolara, što ga svrstava u sam vrh svjetske elite.

Posebno je uticajan Palantir, čiji je Til suosnivač i predsjednik upravnog odbora. Kompanija koja se bavi naprednim nadzorom, vještačkom inteligencijom i dubokom analizom podataka, dobila je u međuvremenu državne ugovore vrijedne više milijardi dolara za razvoj softvera za Pentagon i američku Službu za imigraciju i carinu. Palantir je u aprilu objavio kontroverzni manifest od 22 tačke, u kojem brojni kritičari jasno prepoznaju izražene tehnofašističke elemente. Til se u međuvremenu sa porodicom nastanio u Argentini, gdje se sastao sa kontroverznim libertarijanskim predsjednikom Havijerom Milejom, čija vlada želi da uvede niz revolucionarnih mjera kojima bi se dodatno podstakle strane kompanije i masovna ulaganja u centre za obradu podataka namijenjene vještačkoj inteligenciji.

Til je 2016. godine bio među najistaknutijim i najglasnijim pristalicama Donalda Trampa u cijeloj Silicijumskoj dolini, a kasnije je postao njegov blizak savjetnik i povjerenik. Te godine donirao je 1,25 miliona dolara za Trampovu izbornu kampanju, što je u liberalnoj krem-silicijumskoj dolini dočekano s nevjericom. Iste godine održao je zapažen govor na konvenciji Republikanske stranke, u vrijeme kada je tehnološki sektor još uvijek važio za izrazito politički liberalno orijentisanu sredinu. U godinama koje su uslijedile, Til je ogromnim novčanim donacijama nastavio da podržava desničarske i republikanske kandidate i kampanje širom zemlje, među kojima je ključnu ulogu imao upravo Džej Di Vens.

Tilove složene političke stavove nije lako jednoznačno odrediti. Često je opisivan, između ostalog, kao radikalni libertarijanski nacionalista, a u više navrata je javno iznosio duboko uvjerenje da je tehnologija jedina prava "alternativa politici". Prema tradicionalnim državnim institucijama, birokratskoj regulativi i liberalnim elitama odnosi se sa izraženim nepovjerenjem. Til posebno oštro kritikuje, kako smatra, krajnje sporo i neefikasno donošenje odluka u demokratskim institucijama. U jednom intervjuu za magazin "Tajm" (Time), poznati novinar Maks Čafkin, koji je napisao detaljnu biografiju ovog milijardera, naveo je: "To se opasno graniči sa fašizmom", dodajući da Til otvoreno zastupa stav da se kompanijama mnogo bolje upravlja nego državama zato što odluke donosi samo jedna osoba – u suštini diktator.

Tehno-milijarderu je ovih dana u Berlinu svečano dodijeljena ugledna nagrada "Aksel Špringer". Ovo priznanje se dodjeljuje izuzetnim ličnostima koje, prema zvaničnom obrazloženju izdavačke kuće, na radikalan način mijenjaju globalna tržišta i podstiču preduzetništvo, spremnost na rizik i potpuno nekonvencionalno razmišljanje. Til je deseti laureat u istoriji ove nagrade; među prethodnim dobitnicima bili su suosnivač Fejsbuka Mark Zakerberg, osnivač Amazona Džef Bezos, tvorac Tesle Ilon Mask i jedan od pionira interneta Tim Berners-Li.

Međutim, događaj je pratila napeta atmosfera. Til je tokom svečane ceremonije oštro kritikovao savremeni medijski pejzaž. "Pitamo se zašto je toliki dio medija postao obična fabrika mržnje sa lijeve strane", izjavio je pred okupljenom elitom. Medijski svijet je, prema njegovim riječima, "veoma, veoma jednostran" i nipošto nije slobodan onako kako bi svi željeli. Istovremeno je javno pohvalio direktora Špringer grupe Matijasa Depfnera i američku novinarku Bari Vajs, nazvavši ih pravim "glasovima koji pružaju hrabar otpor". Osvrnuo se i na politička kretanja u Evropi, upozoravajući na probleme sa regulisanjem tržišta nekretnina.

Sama dodjela ove prestižne nagrade izazvala je masovne proteste na njemačkim ulicama. Prema zvaničnim podacima policije, više od 200 ljudi učestvovalo je na glasnom uličnom skupu organiziranom protiv njega. Ugledni njemački sindikati i novinarska udruženja prethodno su otvoreno kritikovali odluku da se nagrada dodijeli kontroverznom američkom finansijeru, a tokom same ceremonije došlo je čak i do manjeg incidenta i kratkog prekida kada je na glavnu binu iznenada izašao zaposleni jedne od kompanija koje su pružale usluge na događaju, držeći transparent sa jasnom porukom: "Oni znaju da mi znamo da lažu".

Iako je odrastao u strogo hrišćanskoj porodici, Til je otvoreno homoseksualac i u braku je sa američkim finansijerom Metom Dancajzenom – što predstavlja zanimljivu tenziju u odnosu na dijelove tradicionalnog hrišćanskog miljea sa kojim je politički povezan. Poslednjih nekoliko godina posebno intenzivno se bavi teološkim i filozofskim konceptom Antihrista i o toj intrigantnoj temi drži duga predavanja širom svijeta. Pritom nije riječ toliko o klasičnoj religioznoj figuri iz Biblije, koliko o dubokim društvenim silama i moćnim pojedincima koji, prema njegovom apokaliptičnom tumačenju, utiru put novom svjetskom poretku koristeći manipulaciju i strah od tehnološkog napretka kako bi zavladali čovječanstvom.

U taj tabor protivnika slobode, prema njegovom ličnom viđenju, spadaju i poznati aktivisti poput ekološke aktivistkinje Grete Tunberg, koju bez pardona naziva "ludistkinjom koja želi da zaustavi cijelu nauku", kao i brojne svjetske vlade koje pokušavaju da obuzdaju i regulišu naglo širenje vještačke inteligencije. U julu je otišao toliko daleko da je čak i papu Lava XIV, zbog njegovog snažnog zalaganja za etičku i snažniju regulativu vještačke inteligencije, javno nazvao "kineskim komunističkim agentom".

Pored dubokih veza sa tehnološkim gigantima, Til posjeduje izuzetno široku i moćnu političku mrežu u kojoj su, pored Maska i Trampa, i drugi ključni akteri američke desnice. "Tokom svih ovih godina uspio sam da steknem velika prijateljstva sa ljudima sa kojima sam sarađivao na projektima", rekao je Til u jednom intervjuu još 2014. godine. "Mislim da je to presudan aspekt koji čovjeku omogućava da dugoročno opstane i bude uspješan u našem društvu".

(Tekst je objavljen na Dojče veleu)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"