Zašto je važno reći genocid

Piše: Amos Goldberg

Međutim, on griješi kada u svom poslednjem tekstu tvrdi da upotreba riječi "genocid" omogućava jevrejskoj javnosti da izbjegne prijeko potrebnu diskusiju o ratu u Gazi (Haaretz, 23.8.2026).

Levijev glavni argument glasi da je genocid pravni pojam, da se rasprava o njemu fokusira skoro isključivo na tehničko pitanje da li su ispunjeni uslovi da se ovaj rat definiše kao genocid. Čini se da je pravno pitanje praktično van svake sumnje. Mnogi pravnici širom svijeta tvrde da je riječ o genocidu. Profesor Vilijam Šabas tvrdi da je ovo najjači slučaj genocida od 19 dosad iznijetih pred Međunarodni sud pravde. Još važnije, izvještaj Komisije Ujedinjenih nacija iz septembra 2025. navodi da je u Gazi na djelu genocid. Taj izvještaj svoj autoritet zasniva ne samo na sistemskom pristupu i dokazima kojima potkrepljuje svoje navode, već i na stručnosti osobe na čelu odbora koji ga je sastavio: sutkinja Navi Pilej provela je osam godina u međunarodnom tribunalu za Ruandu, od čega četiri kao njegova predsjednica.

Ali ovdje nije riječ o pravno-tehničkom, već o suštinskom pitanju. U skladu sa definicijom tvorca termina genocid, jevrejsko-poljskog pravnika Rafaela Lemkina, to je ovdje pokušaj da se na nasilan način eliminiše palestinski narod u Pojasu Gaze i etnički očisti Zapadna obala. Ne radi se o uništenju pojedinaca, već cijelog kolektiva. Samo dio pravnih slučajeva definisanih kao genocid sadrži ubijanje većine pripadnika grupe, dok je u svima dokumentovan pokušaj da se zbriše cio kolektiv. Izrael to sprovodi pomoću masovnog ubijanja, izgladnjivanja i sprečavanja humanitarne pomoći, sistematskog razaranja zgrada i infrastrukture, progona, uništavanja zdravstvene mreže, ukidanja palestinske uprave i ubijanja pripadnika palestinske elite. To su karakteristike većine genocida koji su se dogodili u modernoj istoriji.

Amos Goldberg

Ovaj princip slijedi istraživač i pravnik Filip Sands, jedan od najvažnijih u toj oblasti. Sands je napisao knjigu "Ulica Istok-Zapad" (East West Street, 2016) koja se bavi Rafaelom Lemkinom i drugim jevrejskim pravnicima koji su uobličili međunarodno pravo nakon Drugog svjetskog rata. U avgustu 2025. je u podkastu Njujork tajmsa objasnio da se može dogoditi da se postupci države Izrael neće smatrati genocidom u pravnom smislu, zbog veoma visokog praga koji je međunarodno pravo postavilo za dokazivanje tog krivičnog djela. Ali suštinski, Izrael sprovodi genocid onako kako ga je razumio Lemkin.

Stoga je upotreba termina "genocid" veoma važna. On veoma precizno opisuje politiku Izraela prema palestinskom narodu, njegovu ubilačku snagu, dubinu vladajućeg sadizma, krizu pravnog sistema, partnerstvo državnih struktura i velikih djelova društva, radikalnu dehumanizaciju koja vlada javnim diskursom i duboki moralni slom izraelskog društva.

To zahtijeva od države Izrael da preispita ne samo instrukcije za otvaranje vatre i politiku vojske u izboru ciljeva koji povlače sa sobom velike kolateralne žrtve. Potrebno je ispitati i same korijene našeg postojanja, put cionizma i države Izrael od Nakbe, kao i čitavu modernu jevrejsku istoriju.

Riječ "genocid" označava duboko etički i politički svjesno razaranje istorijskih razmjera. Takođe znači da, kao i u većini slučajeva genocida (mada ne i Šoe), kada dvije strane snose odgovornost za nasilje prije događaja ili procesa, nema simetrije između ubice i žrtve. Sve to zato jer je jedna strana pokušala da uništi drugu. Ova riječ označava događaj koji će godinama progoniti izraelsku, jevrejsku, palestinsku i svjetsku istoriju. Takođe podrazumijeva beskompromisan zahtjev za odgovornošću, pravdom i istorijskim priznanjem nepravde.

Izrael negira razmjere i istorijski smisao svojih zločina, koji su izazvali potres širom svijeta. U velikom dijelu globalne javnosti genocid u Gazi je krucijalni simbolički događaj 21. vijeka koji kanališe svaku borbu za pravdu, slobodu i jednakost. Palestinski vapaj potkopava zapadne političke i moralne temelje i poziva na ponovno promišljanje moderne istorije. Danas svijetom odjekuje pitanje koje postavljaju Palestinci, slično pitanju Jevreja nakon Šoe: kako je svijet mogao da stoji po strani i posmatra zločin.

Najbolnije pitanje koje iz temelja protresa istorijsko sjećanje zapada zapisao je ljekar iz Gaze Ezidin Šehab u svom dnevniku 23. aprila 2025: "Kako žrtva postaje počinilac?"

Sve to označava riječ "genocid". Ne smijemo se ustručavati da stojimo pred njim, posramljeni i zbunjeni, kako bismo preuzeli istorijsku i pravnu odgovornost iz velikog duga prema palestinskom narodu i prije svega zbog hitnosti da zaustavimo kontinuirano genocidno nasilje.

Haaretz, prevela sa hebrejskog Alma Ferhat

peščanik.net

(Autor je profesor na Odjeljenju za jevrejsku istoriju i savremeno jevrejstvo na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu i član Instituta Van Lir u Jerusalimu i uredničkog odbora instituta)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"