The New York Times: Je li bezbjedno koristiti marihuanu u medicinske svrhe?

Piše Roni Karin Rabin za "Njujork tajms"

Predsjednik Amerike Donald Tramp nedavno je umanjio ograničenja za upotrebu marihuane u medicinske svrhe, a milioni Amerikanaca je već koriste u liječenju hroničnog bola i drugih stanja.

Medicinski eksperti kažu da se nadaju da će ovaj potez podstaći detaljnija istraživanja o ovoj supstanci, koja bi mogla otkriti nove terapeutske primjene kanabisa i njegovih jedinjenja, kao što je kanabidiol, odnosno CBD (CBD). Istovremeno, rekli su stručnjaci, to može ponovo pokrenuti pitanje o bezbjednosti i koristi upotrebe ove supstance. Evo šta oni žele da znate o rizicima

супстанце и њених нуспојава, за лијечење којих стања може помоћи и које аспекте треба додатно истражити.

Svega je nekoliko naučno potkrijepljenih upotreba

Uprava za hranu i ljekove (The Food and Drug Administration - FDA) odobrila je mnoštvo ljekova koju sadrže komponente kanabisa ili slične sintetičke proizvode, koji se propisuju pri liječenju mučnine uzrokovane hemioterapijom, sindromom povezanim sa AIDS i nekim vrstama napada.

Osim toga, stručnjaci kažu da je dosad najjači dokaz o upotrebi kanabisa onaj koji se odnosi na smanjenje bolova. Oko 53 procenta ljudi koji koriste kanabis u medicinske svrhe kažu da to čine radi analgetskog učinka, a u većini američkih država je dozvoljena koristiti marihuanu u te medicinske svrhe.

Doktori, čiji pacijenti sa hroničnim bolovima koriste kanabis, kažu da iako im to umjereno ublaži bol, reklo bi se da im pomaže da se bolje nose sa zdravstvenim problemom.

The New York Times: Šta je hantavirus i kako je dospio na kruzer?

"U stvari, intezitet bola se njima nije značajno promijenio, ali su bolje raspoloženi, bolje spavaju i kvalitet života im je bolji", kaže dr Ali Džon Zarabi, internista, doktor za palijativnu njegu i istraživač na jednom iniverzitetskom institutu za karcinom.

Uprkos tome, medicinska udružennja poput Međunarodnog udruženja za izučavanje bola protive se upotrebi kanabisa kao regularnog tretmana, jer su podaci ograničeni i postoji rizik od nuspojava, među kojima je i nesvjestica, mučnina i letargija.

Nedovoljno dokaza o benefitima po zdravlje

Države širom zemlje su odobrile upotrebu marihuane u medicinske svrhe i ona se prodaje na internetu i u ambulantama za veliki dijapazon zdravstvenih stanja (čak 56 njih je na spisku države Ilinois). Nekoliko države dopuštaju medicinsku upotrebu iz bilo kog razloga koji doktor ocijeni adekvatnim.

Ali malo je valjanih dokaza, ako ih uopšte ima, prema kojima je marihuana korisna za brojna stanja poput post-traumatskog stresnog poremećaja, Parkinsonove bolesti, glaukoma i ALS, kaže Almut Gertrud Vinterstin, direktor konzorcijuma za ishod kliničkog liječenja marihuanom.

Osim bola, anksioznost je čest medicinski uzrok zbog kojeg pacijenti koriste marihuanu. Američko udruženje psihijatara protivi se ovome i kaže da nema dovoljno dokaza da je ona efikasna u liječenju bilo kog psihičkog stanja. Iz organizacije navode i da postoji snažna veza između upotrebe kanabisa i začetka ili pogoršanja psihičkih poremećaja, naročito među djecom, adolescentima i mladim odraslim ljudima.

Takođe, često se koristi i protiv nesanice. Nema previše dokaza da kanabis poboljšava san, a udruženje za medicinu sna ne podržavaju njenu upotrebu u ovu svrhu.

Jača je nego što se misli

Danas dostupni proizvodi kanabisa sadrže značno veću koncetraciju THC, komponentu biljke koja dovodi do drogiranog stanja, nego što je to bio slučaj prije nekoliko decenija.

Iako procjene porasta jačine znatno variraju, analize Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga o ilegalnim proizvodima od kanabisa pokazale su da se količina THC-a u njima učetvorostručila između 1995. i 2022. godine. Koncentrati kanabisa koji se prodaju u dispanzerima mogu sadržati nivo THC-a i do 40 odsto.

Stručnjaci kažu da za proizvode visoke jačine mogu uzrokovati poremećaj upotrebe kanabisa, koji se definiše kao nesposobnost da se prekine da upotrebom, čak i kada ova supstanca škodi nanosi štetu.

"Postoji ozbilja zabluda da kanabis ne izaziva zavisnost", kaže dr Smita Das, klinički profesor psihijatrije i ponašajnih nauka na medicinskom fakultetu univerziteta u Stenfordu.

"To je možda bilo tako prije mnogo godina, kada su ljudi na onaj starinski način motali džoint, sa sve komadićima osušenog cvijeta", kaže dr Das. Ali današnji jači proizvodi kanabisa mogu prouzrokovati veću euforiju. "Kad počne da izlazi iz organizma, oni samo žele još da uzmu, pa im tako sljedeći put treba više i više", dodaje doktorka.

"Teško je predvidjeti ko će razviti zavisnost, koja se javi kod troje od deset ljudi koji koriste marihuanu. Kanabis je kao alkohol. Mnogo odraslih ljudi mogu odgovorno i zrelo da piju, a drugima to uništi život", kazao je dr Kevin Grej, profesor psihijatrije i ponašajnih nauka na medicinskom fakultetu u Južnoj Karolini.

Ako je koristite, obavijestite svog ljekara o tom

Kao i svaka druga droga, kanabis nosi neželjene efekte i može opasno da djeluje u interakciji sa drugim ljekovima koji se izdaju na recept, naročito sa ljekovima za razređivanje krvi, antidepresivima i ljekovima protiv bolova.

To je jedan od razloga zašto je korisno razgovarati sa ljekarom ako koristite kanabis. Drugi je taj što će vaš ljekar možda morati da prati moguće kratkoročne ili dugoročne posljedice koje možete iskusiti.

Većina studija o kanabisu i zdravlju ne pokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, te studije su povezale upotrebu kanabisa sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i srčanog udara, čak i kod mlađih odraslih osoba. Rizik izgleda počinje već pri sedmičnoj upotrebi i raste sa učestalošću korišćenja i nivoom THC-a. Hronična upotreba povezuje se sa povećanim rizikom od šizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, pri čemu su redovni korisnici u najvećem riziku.

Dugotrajno konzumiranje ove droge takođe je povezano sa pogoršanjem respiratornih simptoma i češćim epizodama bronhitisa i šištanja pri disanju.

Pored toga, neki teški korisnici kanabisa mogu razviti simptome sindroma kanabinoidne hiperemeze, koji izaziva bolove u stomaku, mučninu i povraćanje. Jedno istraživanje pokazalo je da je nešto manje od jedne petine dugogodišnjih svakodnevnih korisnika prijavilo simptome tog sindroma.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović