(UŽIVO) ​Iran: SAD više ne mogu da transportuju oružje kroz Ormuski moreuz

IDF: U palestinskom selu na Zapadnoj obali ubijena jedna osoba, ranjeno više drugih

Pripadnici izraelske vojske pucali su danas na palestinske demonstrante u selu Džaldžilija na Zapadnoj obali koji su počeli nasilne proteste, nakon što su izraelski doseljenici upali u selo, a tom prilikom je ubijena jedna osoba dok je više osoba ranjeno, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF).

Palestinski mediji su ranije danas javili da je u toj pucnjavi ubijen šesnaestogodišnjak.

Izraelska vojska je saopštila da su njene trupe i pripadnici granične policije poslati u Džaldžiliju, blizu Ramale, nakon izvještaja da je grupa izraelskih doseljenika ušla u palestinsko selo kako bi potražila stado ovaca koje je navodno ukradeno iz ilegalnog naseljeničkog položaja izgrađenog u Zoni A na Zapadnoj obali, kojom upravlja Palestinska uprava, prenosi Tajms of Izrael.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vojske radili na sprovođenju svih Izraelaca iz sela, "sprečavanju sukoba" i odvoženju ukradene stoke.

IDF navodi da je nekoliko osumnjičenih za krađu stada privedeno i predato policiji na ispitivanje.

Vojska je saopštila da su se, kako su trupe napuštale selo, pojavili "nasilni neredi, koji su uključivali bacanje kamenja", i da su trupe odgovorile upotrebom sredstava za rasturanje nereda, i otvaranjem vatre na "glavne podstrekače" nereda. U saopštenju se navodi da se incident dalje istražuje.

Centkom: Američki lovac F-35A patrolira iznad Ormuskog moreuza

Američka Centralna komanda (Centkom) saopštila je na svom Iks nalogu da borbeni avion F-35A patrolira iznad Ormuskog moreuza.

- Američki F-35A, nevidljivi lovac, patrolira iznad regionalnih voda u blizini Ormuskog moreuza - saopštio je Centkom.

Uz objavu je priložena i fotografija aviona. Kako navodi Centkom, ovaj borbeni avion je sposoban da nosi do 8,1 tonu naoružanja i da i dalje leti supersoničnom brzinom.

Iran: SAD više ne mogu da transportuju oružje kroz Ormuski moreuz

Iranska vojska danas je saopštila da Sjedinjene Američke Države više neće moći da transportuju oružje kroz Ormuski moreuz ka svojim vojnim bazama u regionu, tvrdeći da je strateški plovni put sada pod "koordinisanom kontrolom" iranskih oružanih snaga.

- Od sada nećemo dozvoliti američkom oružju da prelazi Ormuski moreuz i ulazi u regionalne baze. Svaka zemlja koja želi da prođe kroz plovni put mora to učiniti pod nadzorom iranskih oružanih snaga - rekao je portparol iranske vojske, brigadni general Mohamed Akraminija, tokom ceremonije povodom 40. dana od sahrane bivšeg načelnika Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-majora Abdolrahima Musavija.

On je naveo da zapadni dio moreuza kontroliše mornarica Islamske revolucionarne garde (IRGC), dok je istočni dio pod nadžorom mornarice iranske vojske, prenosi iranski Pres TV.

Prema njegovim riječima, takav sistem kontrole omogućava jačanje iranskog nadzora nad regionom i može značajno da poveća prihode zemlje.

- Ova koordinisana i sinergijska kontrola, uz poboljšanje iranskog nadžora i suvereniteta nad regionom, generisaće prihode za zemlju i do dvostruko veće od prihoda od nafte - izjavio je on.

Akraminija je takođe ocijenio da su "pokušaji neprijateljskih država da oslabe Iran tokom prethodnih godina propali", uključujući, kako je naveo, američke planove za uništavanje vojnih i nuklearnih kapaciteta zemlje.

- Naša vojna doktrina je sada ofanzivna i svaka greška neprijatelja biće dočekana najtežim odgovorom. Nakon prve revolucije koja je protjerala šaha i druge revolucije koja je protjerala Ameriku iz Irana, danas ćemo protjerati Ameriku iz cijelog regiona, a njeno prisustvo će biti zauvijek eliminisano iz ovog regiona - upozorio je on.

U posebnom obraćanju, zamjenik šefa za kulturne i psihološke operacije mornarice IRGC-a Said Sijahsorani upozorio je predsjednika SAD na moguće posljedice daljih vojnih poteza u regionu, ističući da Iran nastavlja, kako je naveo, "strategiju asimetričnog ratovanja".

- Ako Amerika i Tramp lično žele da urade nešto glupo, pretvorićemo Persijski zaliv u najveće plavo groblje američkih marinaca - poručio je on i dodao da je Ormuski moreuz postao "moreuz časti islama".

Sijahsorani je napomenuo da je 70 odsto američkih vojnih baza u regionu, uključujući Arifdžan, Al Udeid, Šeik Isu i Ali Al Salem, "sravnjeno sa zemljom".

Govoreći o strateškom značaju Ormuskog moreuza, on je napomenuo da je u prošlosti kroz moreuz dnevno prolazilo 20 miliona barela nafte, jedna petina svjetskog gasa, jedna četvrtina globalne nafte i 80 odsto poljoprivrednog đubriva.

Od američko-izraelskog rata 28. februara, u kojem je ubijen vođa Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei i pogođena civilna infrastruktura, Mornarica IRGC-a i Mornarica kopnene vojske preuzele su zajedničku upravu nad Ormuskim moreuzom, navodi iranski TV kanal.

Španski šef diplomatije: SAD ne mogu da koriste naše vazduhoplovne baze

Vlada Španije je odgovorila američkom predsjedniku Donaldu Trampu da SAD ne mogu da koriste njihove vazduhoplovne baze za rat protiv Irana.

- Španija neće odustati od svoje posvećenosti međunarodnom pravu uprkos sve većim kritikama Sjedinjenih Američkih Država zbog odbijanja da dozvoli da se njene vazduhoplovne baze koriste za rat protiv Irana.

Bili smo jedna od rijetkih zemalja koje su poslale trupe da pomognu SAD da postanu nacija i steknu nezavisnost. Želimo da naš odnos napreduje na isti način, ali nećemo se odreći svojih principa - izjavio je španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares u intervjuu za portal Politiko.

On je naglasio da se Španija drži svojih vrijednosti i brani interese svojih građana.

SAD su reagovale na odgovor Španije upućivanjem prijetnji o uvođenju trgovinskog embarga, povlačenju trupa i suspenzijom iz NATO-a.

Portparolka Bijele kuće Ana Keli izjavila je da je predsjednik Tramp jasno izrazio svoje razočaranje NATO-om i drugim saveznicima Amerike, rekavši da Evropa ima ogromne koristi od desetina hiljada američkih vojnika.

- Predsjednik je efikasno obnovio ugled Amerike na svjetskoj sceni i ojačao odnose sa inostranstvom, ali nikada neće dozvoliti da se Sjedinjene Američke Države tretiraju nepravedno i da ih takozvani "saveznici" iskorišćavaju - rekla je Kelijeva.

Španija, na čijem čelu je socijalistički premijer Pedro Sančez više puta je insistirala da EU uputi snažnije kritike Izraelu i otvoreno je kritikovala američko-izraelski rat protiv Irana. Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares pozvao je EU da počne da razvija sopstvenu vojsku.

- Potrebna nam je vojska, naš zajednički odbrambeni kapacitet. SAD sve više jačaju svoju vojsku i niko ne misli da to slabi NATO - rekao je Albares.

Izraelci dronovima gađali vozila na autoputu južno od Bejruta, poginulo osmoro ljudi

Izraelci su danas dronovima pogodili tri vozila na glavnom autoputu južno od Bejruta, poginulo je osmoro ljudi, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja.

Naveli su da je među njima jedna žena i njeno dvoje djece.

Izraelska vojska je navela da je napala infrastrukturu Hezbolaha u više područja u južnom Libanu, nekoliko sati nakon što je stanovnicima šest sela naloženo da se evakuišu.

Liban i Izrael trebalo bi sjutra da održe još jedan krug direktnih razgovora u Vašingtonu. Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokušava da posreduje između dvije zemlje koje su u ratu još od osnivanja Izraela 1948. godine.

Ministarstvo zdravlja potvrdilo u saopštenju da su se dogodila tri napada, ali nije navelo koliko je ljudi bilo u vozilima.Libanski ministar zdravlja Rakan Naseredin juče je rekao da je od početka primirja 380 osoba ubijeno, a 1.122 ranjene.

Time je ukupan broj stradalih od početka rata porastao na 2.882, uz 8.786 ranjenih.

Al Džazira: Osmoro poginulih u Libanu u izraelskim udarima

Najmanje osam ljudi je poginulo, uključujući dvoje djece, u seriji izraelskih vazdušnih napada na priobalni auto/put u južnom Libanu, dok se neprestani napadi nastavljaju, prenosi Al Džazira.

Napadi su se dogodili u blizini Bardže, Džijeha i Sadijata na autoputu Sidon-Jug.

(Al Jazeera)

 

Ministarstvo zdravlja Irana: U ratu poginulo 3.483 osoba

Portparol iranskog Ministarstva zdravlja Hosein Kermanpur izjavio je da je broj poginulih u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom dostigao 3.483.

Kermanpur je na konferenciji za novinare povodom Nedelje zdravlja rekao da je u zdravstvenom sistemu tokom aktuelnog perioda zbrinuto oko 40.000 ratnih žrtava, kao i da je obavljeno približno 1.300 hirurških intervencija.

On je naveo da je broj hospitalizovanih dostigao 1.040 osoba, uz upozorenje da bi zdravstveni kapaciteti mogli da postanu nedovoljni ukoliko se sukobi uskoro ne obustave.

- U narednih nedelju ili dvije, ako bude rata, nećemo imati krevete za ranjenike - rekao je Kermanpur.

 

IDF: Za 24 sata pogođeno 40 položaja Hezbolaha na jugu Libana

Iako je primirje i dalje na snazi, bar na papiru, Izraelske odbrambene snage (IDF) kažu da su u proteklom danu pogodile 40 lokacija Hezbolaha i ubile operativce koji su predstavljali prijetnju trupama na jugu Libana.

Kako se tvrdi, među ciljevima su bili skladišta oružja, zgrade koje je Hamas koristio za napredovanje.

Pored toga, IDF kaže da su pogodile nekoliko raketnih bacača Hezbolaha sa koji su bili usmjereni ka Izraelu.

(Times of Israel)

 

Lavrov: Posljedice sukoba na Bliskom istoku mogle bi da se osjete i nakon 2026

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi posljedice sukoba na Bliskom istoku, posebno u Persijskom zalivu, mogle dugoročno da destabilizuju globalnu ekonomiju, uz posljedice koje bi se, prema njegovim riječima, osjećale i nakon 2026. godine.

- Već govore da ako sada zaustavimo ovaj sukob, malo je vjerovatno da ćemo moći da vratimo ono što je bilo prije do kraja 2026. A ako se nastavi još nekoliko nedjelja, a kamoli mjeseci, horizont za rješavanje krize biće još više pomjeren - rekao je Lavrov u intervjuu za RT Indija.

Ocijenio je da je jedan od ciljeva američko-izraelskih napada protiv Irana bio sprečavanje normalizacije njegovih odnosa sa arapskim zemljama, prenijele su RIA Novosti.

- Ne sumnjam da je, kada su skovani ovi planovi za pokretanje agresije protiv Irana, jedan od ciljeva bio sprečavanje normalizacije odnosa između Irana i Arapa - rekao je ruski ministar.

Kako je Lavrov podsjetio, prije mnogo godina, jordanski kralj Abdulah II Ibn Husein el Hašimi održao je samit o pomirenju između sunita i šiita, ali sada se ulažu ozbiljni napori da se to nikada ne dogodi, a Iran, jedna od glavnih šiitskih država, postao je “država izgnanica".

On je ocijenio da bez stvaranja palestinske države neće biti stabilnosti na Bliskom istoku i da će region ostati u stanju dugotrajne krize, sa posljedicama po Izrael i susjedne arapske zemlje.

- Sada se sve čini kako bi se osiguralo da do ovog pomirenja nikada ne dođe, da se Iran, jedna od glavnih šiitskih zemalja, prikaže kao pravi izgnanik, a da se ostatak njegovih susjeda u Persijskom zalivu uključi u strukture koje, prvo, neće biti usmjerene na rjkešavanje palestinskog problema, a drugo, biće primorane da izdaju palestinsku stvar kao "cijenu" za normalizaciju odnosa sa Izraelom - naglasio je Lavrov.

Prema riječima ministra spoljnih poslova Rusije, to su eksploatatorske metode.

(Tanjug/RT India/RIA Novosti)

 

U Iranu pogubljen muškarac osuđen za špijunažu u korist Mosada

Iran je pogubio muškarca osuđenog za špijunažu u korist izraelske obaveštajne službe, nakon što je Vrhovni sud potvrdio smrtnu kaznu, prenijeli su iranski državni mediji.

Pravosudni portal Mizan je objavio da je pogubljeni 32-godišnjak, identifikovan kao Ehsan Afrašteh, osuđen za saradnju sa izraelskom obavještajnom službom Mosad, prenio je Rojters.

Prema izvještajima, Afrašteh je uhapšen 2024. godine, a smrtna kazna mu je izrečena 2025. godine nakon sudskog postupka koji je uključivao optužbe za špijunažu i obavještajnu saradnju sa Izraelom.

Grupa za ljudska prava HRANA navodi da je optuženi navodno dao priznanja dobijena pod pritiskom, dok iranski mediji tvrde da je pogubljenje izvršeno vješanjem.

Prema tim navodima, Afrašteh je bio optužen da je pružao Izraelu osjetljive informacije o nacionalnoj bezbjednosti, uključujući i tvrdnje o obuci povezanoj sa izraelskim službama u inostranstvu.

Pentagon razmatra promjenu imena operacije iz "Epskog besa" u "Malj"

Američka vojska razmatra promjenu imena sukoba sa Iranom u Operacija "Malj“ ako primirje potpuno propadne i predsjednik Donald Tramp naredi povratak borbama.

Dva američka zvaničnika rekla su medijima da Pentagon razmatra preimenovanje operacije "Epski bijes“.

Kako navodi En-Bi-Si njuz, promena imena mogla bi da omogući Trampu da da resetuje rok od 60 dana prije nego što od Kongresa zatraži da odobri rat, prenosi Tajms ov Izrael.

Američka televizijska mreža kaže da je Trampova administracija proglasila kraj Operacije "Epski bijes" sprovođenjem primirja, ali napominje da je Pentagon nastavio da koristi to ime.

Američki zvaničnici rekli su medijima da se razmatraju i druga imena i da su diskusije znak da Tramp ozbiljno razmatra povratak neprijateljstava.

Tramp otputovao za Kinu da ubijedi Sija da utiče na Iran da prihvati uslove SAD za okončanje rata

Predsjednik SAD Donald Tramp otputovao je u utorak popodne za Peking pošto je nedeljama neuspješno pokušavao da ubijedi predsjednika Si Đinpinga da utiče na Iran da ispuni američke uslove za okončanje rata ili barem da ponovo otvori Ormuski moreuz.

- Iran je u velikoj mjeri pod našom kontrolom - rekao je Tramp novinarima pred put.

- Ili ćemo postići dogovor (s Iranom) ili će on biti desetkovani. Na ovaj ili onaj način, mi pobjeđujemo - ocijenio je on.

Tramp je rekao da će razmišljati o sudbini primirja tokom leta za Kinu i "u narednom kratkom periodu", a "vidjećemo šta će se desiti".

Predsjednik SAD je rekao da će imati "dug razgovor" o Iranu sa Sijem, ali da će trgovina biti centralno pitanje.

- Mnogo je stvari o kojima treba da razgovaramo. Ne bih rekao da je Iran jedna od njih - da budem iskren, jer Iran imamo pod jakom kontrolom - rekao je Tramp pred odlazak iz Bijele kuće.

Tramp je rekao da je razgovarao sa Sijem i da se obojica raduju posjeti: "On mi je prijatelj. Slažemo se. I mislim da ćete vidjeti da će se desiti dobre stvari".

Tramp je pokušao da umanji razlike sa Sijem oko Irana i sjenke koje rat baca na globalna tržišta nafte.

- Dugo ćemo razgovarati o tome - kazao je Tramp i dodao da ima "relativno dobar" planu kako da razgovara o tom sukobu sa Sijem.

Tramp je tokom sukoba lutao između tvrdnje da Kina, najveći svjetski kupac iranske nafte, nije učinila više da dovede Islamsku Republiku u red, i priznanja da je Sijeva vlada prošlog mjeseca pomogla u deeskalaciji sukoba tako što je podstakla Teheran da se vrati na pregovore o prekidu vatre.

Prije posjete, Tramp je pokušao da minimizira potrebu da ubijedi Sija da promijeni stav Kine prema Iranu i njegova administracija izgleda odlučna da ne dozvoli da razlike oko Irana zasjene napore da se postigne napredak u drugim teškim pitanjima u tom komplikovanom odnosu.

To su pitanja od trgovine, do saradnje uopšte i sprečavanja kineskog izvoza hemikalija - "prekursora fentanila" - izuzetno jakog sintetičkog opioidnog analgetika koji se koristi za liječenje jakih bolova, ali je u SAD, kao droga, glavni uzročnik smrtonosnog predoziranja.

Peking javno insistira da želi kraj rata, a diplomatski radi iza kulisa da bi pomogao svom savezniku Pakistanu da posreduje u postizanju mirovnog sporazuma.

Trump: Prioritet spriječiti Teheran da dođe do nuklearnog oružja

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da finansijske poteškoće Amerikanaca nisu faktor u njegovom donošenju odluka dok nastoji pregovorima okončati rat s Iranom, naglasivši da mu je glavni prioritet spriječiti Teheran da dođe do nuklearnog oružja.

Na pitanje novinara u kojoj mjeri finansijska situacija Amerikanaca utiče na njegovu želju da postigne sporazum, Trump je odgovorio: "Ni najmanje".

- Jedina stvar koja je važna, kada govorim o Iranu, jeste da oni ne mogu imati nuklearno oružje. Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Ne razmišljam ni o kome. Razmišljam o jednoj stvari: ne smijemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje. To je sve. To je jedina stvar koja me motiviše - rekao je Trump prije odlaska iz Bijela kuća na put u Kinu.

 

Primirje ostaje na snazi

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da primirje sa Iranom i dalje ostaje na snazi, uprkos povremenim razmjenama vatre, i dodao da SAD faktički kontrolišu Ormuski moreuz, naglasivši da “ništa neće prolaziti ako to ne dozvole”.

Iransko Ministarstvo odbrane pak upozorava da legitimna prava Irana moraju biti prihvaćena, inače će svaki novi napad biti dočekan “odlučnim i bolnim odgovorom”.

Napetost između Vašingtona i Teherana ostaje visoka, dok obje strane razmjenjuju poruke o nuklearnom programu. Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je uvjeren da će Iran obustaviti obogaćivanje uranijuma i odustati od razvoja nuklearnog oružja, dok je Teheran uzvratio porukom da bi, u slučaju novog napada, mogao da podigne nivo obogaćivanja uranijuma do 90 odsto.

Iran je istovremeno pokrenuo i pravne korake. Vlada je podnijela tužbu arbitražnom sudu u Hagu protiv SAD zbog vojne agresije na nuklearne objekte i ekonomskih sankcija, tražeći utvrđivanje odgovornosti Vašingtona i obeštećenje.

Pomorski saobraćaj ostaje pod strogom kontrolom. Američka centralna komanda je preusmjerila 65 komercijalnih brodova i blokirala četiri u okviru blokade iranskih luka. Iranske vlasti, međutim, tvrde da kontrolišu Ormuski moreuz i da brodovi ne prolaze bez odobrenja Islamske revolucionarne garde.

 

Irak i Pakistan napravili dogovor o prolasku nekoliko tankera

Irak i Pakistan postigli su dogovore s Iranom o transportu nafte i ukapljenog prirodnog gasa iz Zaliva, prema riječima pet izvora upoznatih sa situacijom, što pokazuje sposobnost Teherana da kontroliše energetske tokove kroz Ormuski moreuz.

Američko-izraelski rat s Iranom značajno je smanjio izvoz energije iz regije koja inače osigurava 20 odsto svjetske distribucije sirovom naftom i LNG-om. Sjedinjene Američke Države posljednjih sedmica blokiraju iranske luke. Iako je Iran u početku nastojao da zaustavi saobraćaj kroz moreuz, taj stav se sada mijenja, rekao je Claudio Steuer iz Oxfordskog instituta za energetske studije.

- Iran je prešao s blokiranja Ormuškog moreuza na kontrolu pristupa njemu... Ormuz više nije neutralna tranzitna ruta, već kontrolisani koridor", kazao je.

S obzirom na to da se većina iračkog izvoza sirove nafte odvija upravo kroz ovaj moreuz, Irak je među zemljama koje su najteže pogođene njegovim zatvaranjem. Pakistan, koji je pokušavao da posreduje u sukobu, takođe u velikoj mjeri zavisi od energetskog uvoza iz Zaliva i suočava se s naglim rastom troškova goriva.

U okviru sporazuma između Bagdada i Teherana, o kojem ranije nije bilo izvještaja, Irak je osigurao siguran prolaz za dva vrlo velika tankera za sirovu naftu, od kojih je svaki prevozio oko dva miliona barela, a koji su prošli kroz moreuz u nedjelju. Irak sada radi na tome da osigura iransko odobrenje za dodatne prolaze, rekao je zvaničnik iračkog ministarstva nafte upoznat s početnim dogovorom i aktuelnim pregovorima, dok vlada nastoji zaštititi prihode od nafte koji čine 95 odsto državnog budžeta.

- Irak je blizak saveznik Irana i svako pogoršanje iračke ekonomije nanijelo bi štetu i iranskim ekonomskim interesima u toj zemlji - rekao je zvaničnik.

Drugi zvaničnik iračkog ministarstva nafte i izvor iz brodarske industrije takođe su potvrdili pregovore s Teheranom. Svi izvori tražili su anonimnost jer nisu ovlašćeni da govore o toj temi.