The New York Times: Zašto đaci i studenti protestuju širom Francuske?

Pišu Ketrin Porter, Mark Lendler i Segolen Le Stradik za "Njujork tajms"

U četvrtak su hiljade demonstranata, od kojih su mnogi bili srednjoškolci, na Trgu Bastilje zapjevali francusku himnu. Upravo na tom mjestu je 1789. godine masa upala u kraljevski zatvor, čime je pokrenuta Francuska revolucija.

Protesti su toliko duboko ukorijenjeni u francuskom političkom životu da se "ulica" smatra četvrtom granom vlasti, posljednjim sredstvom kada zakonodavna, izvršna i sudska vlast ne reaguju, prema riječima Dejvida A. Bela, profesora istorije na Univerzitetu Prinston.

Iako zvaničnici procjenjuju da protesi su protesti manji nego što su bili u utorak, ipak su masovni i bučni, budući da je na hiljade mladih izašlo u znak protesta protiv prenatrpanih učionica, manjka nastavničkog kadra i oronulih učionica. Masovne demonstracije, kojima su se katkad priključili predstavnici sindikata, roditelji i nastavnici, počeli su prije oko dvije nedjelje, što je dovelo do zatvaranja nekoliko stotina škola, a neke će se zatvoriti sledeće nedjelje.

Tomas Droa, 22-godišnji student prava, rekao je da tokom pet godina studija na Univerzitetu Serži nikada nije vidio "protest ovih razmjera".

Protest je, kako je rekao, bio izraz "objedinjavanja različitih borbi", fraze koja se sve češće koristi tokom protesta i okupio je ljude iz svih djelova društva. Naveo je da njega lično zabrinjavaju planovi vlade da zamrzne studentske naknade za stanovanje i poveća školarine za strane studente.

"Ljuti me i to što su srednjoškolci bili izloženi oštroj represiji", rekao je.

Mnoge demonstrante razbijesnili su videi na internetu na kojima je prikazano nasilničko ponašanje policije nad srednjoškolcima, od kojih su neki bacali razne predmete i ispaljivali vatromet na policajce.

"Navikli smo na to da francuska policija prebija građane, ali obično to budu odrasli. Ovo sad su djeca", rekla je Kera Andervud, studentkinja psihologije koja je bila među demonstrantima koji su preplavili Trg Bastilje, jedan od glavnih trgova u Parizu. Okupljeni su skandirali "Pravde nigdje, a policije svuda", kao i zahtjev upućen aktuelnom predsjedniku: "Makronu, podnesi ostavku."

Policija se na trgu sukobila sa demonstrantima koji su bacali saksije sa biljkama, stolice i klupe prema policajcima. Pripadnici policije sa štitovima za razbijanje demonstracija krenuli su prema nekim demonstrantima i ispalili suzavac, zbog čega su ljudi počeli da bježe.

Orijan Lupeskand, 20-godišnji student biznisa, koji je plakao zbog suzavca, oštro je kritikovao reakciju policije, rekavši da su studenti došli da mirno protestuju.

"Šokantno je to što to znači da nemamo pravo na protest", rekao je on.

Ovi protesti dogodili su se u gorućem trenutku za Francusku. U ovoj zemlji održaće se predsjednički izbori u aprilu sljedeće godine, a prema anketama, desničarski kandidat, Marin le Pen, ima realne šanse da pobijedi i naslijedi aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona.

Reakcija policije tokom protesta

REUTERS-PEDRO NUNES

Ispred Liceja Tirgo, državne srednje škole u Parizu, Zoe Babi-Kutuzis i Me Sue, obje stare 15 godina, rekle su da protestuju u znak solidarnosti sa vršnjacima iz predgrađa, gdje su stope nezaposlenosti i siromaštva više, veći udio imigrantskog stanovništva, a manjak nastavnika sve češći.

Francuski zvaničnici rekli su se bave pitanjima studenata. Ministar prosvjete Eduar Žefre sastao se u četvrtak sa predstavnicima tri najveće studentske organizacije. Nakon sastanka, Žefre je rekao da su razgovarali o stanju školskih zgrada širom zemlje, nepravičnosti sistema za upis na univerzitete, manjku nastavnika, kao i o značaju dijaloga i demokratije u školama.

Žefre je još obećao da neće biti davanja otkaza u školama, da bi na taj način đake oslobodio brige oko manjka nastavničkog kadra. Ipak, vlada neće objaviti budžet predviđen za obrazovni sistem do 12. novembra, zbog čega je mnogo đaka i studenata vrlo nezadovoljno.

Nešto kasnije je Žefre izjavio da će vlada rasporediti tri hiljade nastavnika na zamjeni u roku od narednih par dana, i to u srednjim školama gdje su najpotrebniji.

The New York Times: Rusija nastoji da obuzda nagađanja o kugi u Sibiru

Francuska vlada, suočena sa finansijskom krizom, ponudila je studentima malo toga kao rješenje, osim obustave nastave kako bi mogli da izraze svoje nezadovoljstvo.

Demonstracije bi sljedeće sedmice mogle biti i još veće, budući da je glavni profesorski sindikat Francuske pozvao predavače iz srednjih škola i univerziteta da se pridruže protestima širom zemlje. U utorak, kada su se aktivisti sindikata pridružili studentima i đacima, broj okupljenih dosegao je 266 hiljada u čitavoj Francuskoj, a su Parizu oko 71500, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova. Prema procjeni sindikata, demonstranata je bilo duplo više.

Oko 150 srednjih škola u Francuskoj je bilo zatvoreno u četvrtak, u poređenju sa 900 zatvorenih škola u utorak, navode iz Ministarstva prosvete. Đaci su na neke od njih stavili barikade, a neke su zapaljene. Policija je uhapsila na hiljade lica od početka protesta.

Neki studenti uporedili su atmosferu sa majem 1968. godine, kada su masovne demonstracije, ulični sukobi i štrajkovi širom zemlje izmijenili Francusku. Ali do sada su protesti bili usmjereniji i ideološki manje snažni, rekao je Džulijan Burg, profesor istorije na Boston koledžu.

Đak nosi transparent sa natpisom,,Nije ih briga za nas"

-AURELIEN MORISSARD/AP VIA GULIVER

"Ipak, svaki veliki francuski protesti otvaraju mogućnost da zahtjevi određene grupe dovedu do širih protesta i veće političke krize", rekao je on. "To je odjek 1968. godine."

U obraćanju naciji u srijedu, francuski premijer Sebastijan Lekorni nastojao je da ublaži gnjev studenata. Obećao je da će popuniti upražnjena nastavnička mjesta i utvrditi hitne probleme u školskim zgradama, između ostalih prioriteta. Takođe je pozvao studente i nastavnike da u školama razgovaraju o tome kako da se poboljša stanje u obrazovanju.

"Gnijev mladih ljudi ne pojavljuje se niotkuda", rekao je Lekorni, pozvavši studente da "izaberu svoj put i sa samopouzdanjem gledaju u budućnost".

U četvrtak su neki od studenata demonstranata odbacili Lekornijeve izjave kao pokušaj odlaganja rješavanja problema.

"Njegov govor nas je motivisao da nastavimo da blokiramo našu školu sve dok vlada ne prestane da odbija da nas sasluša i ne odgovori na naše zahtjeve", rekao je 17-godišnji Ogisten Lasab, koji je protestovao na Trgu Bastilje. "Nećemo stati."

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović