Svrkota: "Euro model" je politička bomba koja može postati fiskalna

– Politička bomba definitivno, a samo će vrijeme pokazati da li će biti i fiskalna bomba – izjavio je Svrkota za "Dan".

"Euro modelom" je predviđen rast minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, u zavisnosti od školske spreme, ukidanje doprinosa, rast poreza na dobit...

Našeg sagovornika smo pitali da li mala i mikro preduzeća mogu da izdrže "Euro model".

– Privreda u Crnoj Gori, pored udara zbog "Euro modela", istovremeno ima i druge izazove koji će dodatno da povećaju cijenu poslovanja. Usvajanje EU regulative znači nove standarde poslovanja i njihova primjena je značajan trošak i za privredu i za državnu administraciju. Makroekonomski faktori poput podizanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka, uz istovremenu visoku inflaciju zbog energetske krize, predstavlja dodatni teret. Velike evropske ekonomije su u krizi, sve će se to u jednom trenutku preliti i odraziti i na našu ekonomiju. Očekivanja predlagača su da će Crna Gora zbog ulaska u EU biti atraktivna za mnoge strance da se dosele, kupe nekretnine i započnu biznis, kao i da će se dio internog kapitalnog budžeta nadomjestiti sredstvima iz EU fondova. Ali, sa druge strane, uvode se vize za državljane Rusije i Turske, iz kojih je dolazio veliki broj doseljenika, i pitanje je da li ćemo ih moći nadoknaditi povratkom dijaspore, ulaganjima iz regiona i doseljenicima iz EU – ukazao je Svrkota.

Vlada najavljuje veće penzije bez jasne računice

On smatra da će najveći dobitnici "Euro modela", kao i u ranijim reformama, biti banke i veliki trgovački lanci.

– Djelatnost koja je pod rizikom su lanci trafika koji prodaju dopune, duvanske proizvode, novine i robu sa malim maržama, gdje značajnije prebacivanje troškova za rast zarada na rast cijena nije moguće. Pitanje je i koliko će moći da povećaju cijene svojih usluga zaštitarske službe, u kojima radi i veliki broj lica u penziji – rekao je Svrkota.

Pitali smo ga i da li je "Euro model" pravedan prema svim radnicima.

– Ništa na ovom svijetu nije pravedno prema svima. Ovo je prelazak sa Bizmarkovog na Beveridžov model finansiranja penzija, gdje penzija postaje socijalno davanje koje će vjerovatno biti u istom iznosu za sve, jer neće zavisiti od iznosa doprinosa koji su uplaćeni. Vjerovatno će doći do podizanja granice za odlazak u penziju, sa jedne strane, jer država neće moći da finansira toliki broj penzionera, a sa druge strane, i zaposleni će biti primorani da rade duže nego ranije zbog niskog životnog standarda koji će odlazak u penziju predstavljati. Treba imati u vidu da su ovo iznosi minimalne zarade i da će doći do zahtjeva za povećanje ostalih zarada koje su sada iznad minimalaca, tako da će troškovi ovakvog sistema i sama održivost biti pred većim izazovima od onih koji se sada očekuju – istakao je Svrkota.

Iz Vlade javnosti nijesu ponudili nikakva pojašnjenja u vezi sa održivošću "Euro modela". Sve što zainteresovana javnost ima jeste video izjava premijera i izmjene šest zakona, koje još nisu ni upućeni Skupštini. Parlament treba da o njima raspravlja i odlučuje do kraja godine, a na osnovu prethodnog iskustva, treba očekivati da sa Zakonom o budžetu dobijemo jasniju sliku o "Euro modelu" i njegovoj održivosti.