Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Đilasovi članci – između vlasti i disidenstva (8): Nikog ne goniti zbog ideja
Feljton smo priredili prema knjizi dr Aleksandra V. Miletića „Saradnik, protivnik, neprijatelj: idejno-politička delatnost Milovana Đilasa 1945-1954”, koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda
Kao jedan od najvažnijih preduslova za razvoj demokratije Đilas u članku "Konkretno", 22. decembra, ističe neophodnost stvaranja atmosfere za slobodno iznošenje ideja i da niko stvarno ne bude gonjen zbog svojih ideja. Đilas ovo govori u ime bilo koje manjine i interesa da njene ideje, u uslovima demokratije, dobiju šansu da "izbiju na površinu". Jer, kako ističe, nove ideje su uvijek počinjale kao ideje manjine. Zato "u ovome momentu najvažnije nijesu, nove ideje, nove misli, nego – sloboda ideja, sloboda mišljenja", a u praksi to znači "boriti se za slobodu diskusija svuda i na svakom mjestu; za jačanje i razvijanje datih demokratskih oblika – radničkih savjeta, narodnih odbora i savjeta i zborova birača. Itd. Ukratko: zakonitost i borba mišljenja, opet i opet – demokratija". Pošto je u decembru već bilo potpuno jasno da njegovi članci ne nailaze na odobravanje kod ostatka rukovodstva, Đilas je prvi put javno reagovao. To je učinio u narednom članku "Odgovor", 24. decembra, uvodnom opaskom da mu je u vrijeme njegovog kritičkog oglašavanja "doprlo do ušiju" kako ima raznih primjedbi na njegovo pisanje. Te primjedbe su se svodile na njegov filozofsko-apstraktni pristup, vezu sa inostranstvom, ideološko udaljavanje i davanje prostora reakcionarnim snagama.[…]
Poslije izbora za predsjednika Narodne skupštine, Đilas je nastavio kritički da piše sa nesmanjenom žestinom. U članku koji se ubrzo pojavio, 27. decembra, pod naslovom "Subjektivne snage", nastojao je da prikaže problem djelovanja svjesnih socijalističkih snaga, kao političkih aktera u društvenoj stvarnosti. [...] U članku "Objektivne snage", 29. decembra, Đilas nastoji da predoči važnost činjenice uspjeha objektivnog društvenog razvoja (ekonomskih i proizvodnih snaga, kulturnog nivoa, spoljne nezavisnosti zemlje), njenog uticaja na aktivnost i svijest subjektivnih snaga i, u tom smislu, važnost afirmisanja stvarne slobode kao glavne objektivne snage socijalizma i demokratije.[...]
U članku koji je izašao 31. decembra pod nazivom "Klasna borba", Đilas se u ime legalnosti i zakonitosti bespogovorno razračunava sa praksom ideološki i politički kontrolisane države, odbacujući pritom dogmu marksističke teorije klasne borbe. Polazeći od tvrdnje da teorija klasne borbe ne daje univerzalni ključ ni za jednu, a kamoli svaku situaciju, Đilas ukazuje na štetnu praksu zloupotrebe ove teorije u vidu dogmatizovane istine, koja služi za opravdanje raznih devijacija. "Priče o zaoštravanju klasne borbe – mimo i uprkos zakona, neminovno potkopavaju zakonitost, a time i demokratiju. Ništa ne treba unaprijed, prema smišljenom idejnom šablonu, ni zaoštravati ni ublažavati. Treba pratiti stvarnost, propisati zakone i njih se držati. I boriti se, tamo gdje ima klasnog neprijatelja, sredstvima koje zakon ne zabranjuje", smatra Đilas.
U prazničnom novogodišnjem broju ''Borbe'', od 1. do 3. januara 1954, izlazi članak "Nove ideje", kojim Đilas nastoji načelno da naglasi značaj, ulogu i položaj novih ideja i njenih nosilaca u društvenoj zajednici. Drugim riječima, svoj položaj i svoje djelovanje u aktuelnoj situaciji. Tako, po njemu, sve nove ideje kao objektivne pojave društvenog razvoja i novih društvenih okolnosti, nužno u početku zajedno sa svojim predstavnicima moraju biti u manjini. Međutim, i kao manjinske one su nepobitni nosilac novih društvenih stremljenja, a kao takve pak neminovno dolaze u sukob sa starim idejama i njihovim zastupnicima.[...]
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU