Jugoslovensko-bugarske razmirice, feljton
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Jugoslovensko-bugarske razmirice (6): Bugarska pokušala da ublaži Pavelićev dolazak
Feljton smo priredili prema knjizi dr Miloša Žikića ''Jugoslavija i Bugarska 1929-1941'', koju je objavio Institut za savremenu istoriju iz Beograda
Zbog bugarske neiskrene politike Kosta Kumanudi je predložio sukcesivnu primjenu sljedećih mjera: neodobravanje Pirotskih protokola, povlačenje poslanika iz Sofije pod izgovorom odsustva i ulaganje protesta Društvu naroda. S druge strane, ministar trgovine i industrije Želimir Mažuranić je smatrao da ovom slučaju nije trebalo pridavati veliki značaj jer je Pavelić ličnost koja nije imala svoje pristalice u Hrvatskoj, ali da je Bugarska svakako učinila "političku nepristojnost". Da je trebalo protestovati u Društvu naroda predložio je i ministar pravde Milan Srškić. Još je smatrao da bi hrvatska štampa na čelu sa ''Obzorom'' trebalo da ogradi Hrvate, dok bi iz Zagreba trebalo zvanično osujetiti Pavelićev rad.
Završetkom vladine sjednice, poslaniku u Sofiji Ljubomiru Nešiću je naloženo da najenergičnije protestuje kod bugarske vlade i zatraži obavještenja o mjerama koje će preduzeti kako bi osudila i spriječila svaku sličnu buduću akciju. Tom prilikom je Nešić obaviješten da je jugoslovenska vlada odlučila da ne ratifikuje Pirotske protokole i u slučaju uspjeha njegove intervencije. O koraku jugoslovenskog poslanika u Sofiji obaviještene su i vlade u Parizu, Londonu, Bukureštu i Pragu kojima je saopšteno da se stavlja u izgled i opozivanje poslanika iz bugarske prestonice u slučaju dobijanja nezadovoljavajućeg odgovora. Poslanici su obaviješteni da izvijeste tamošnje vlade da je Vlada Kraljevine SHS bila mišljenja da događaji u Sofiji nijesu mogli da se održe bez znanja i učešća bugarske vlade, koja je pak u svemu imala zaštitu Italije. Ovoj tvrdnji išla je u prilog i akcija italijanske štampe, koja je u isto vrijeme kada su se odigravali događaji u Sofiji vršila napade prema Kraljevini SHS optužujući njen Generalštab da otvoreno organizuje komite i tajna udruženja za gerilsku borbu i rušilačku akciju prema Bugarskoj. O jugoslovenskom koraku u Sofiji i ulozi Staniševa obaviješten je i generalni sekretar Društva naroda Erik Dramond, koji je vjerovao da će odgovor bugarske vlade biti pomirljiv.
Bugarski zvanični krugovi su pokušali da ublaže Pavelićev dolazak, govoreći da je on bio u posjeti Bugarskoj kao privatno lice, prebacujući, s druge strane, Kraljevini SHS da na svojoj teritoriji prihvata bugarske emigrante. Sofijski listovi su već iznosili ovakve tvrdnje, a sličnih izjava bilo je i kod zvaničnika. Bugarski poslanik u Londonu je nastojao da ukaže britanskim zvaničnicima na to da je Beograd imao najmanje prava da protestuje protiv privatne posjete Pavelića Bugarskoj, jer pored toga što je tolerisao on je i podsticao djelatnost bugarskih emigranata. U Forin ofisu su se sa tim složili, ali su smatrali da bi bugarska vlada trebalo da "pozove zainteresovane da napuste bugarsku teritoriju". Sličnu notu je jugoslovenskoj vladi uputio i bugarski poslanik u Beogradu Konstantin Vakarelski, skrećući pažnju na navodni pokušaj upada trojice emigranata na bugarsku teritoriju. Poslaniku je odgovoreno da se svi bugarski emigranti nalaze u unutrašnjosti zemlje pod najstrožim policijskim nadzorom, dok su incidente jedino izazivali bugarski dvovlasnici i lica koja prelaze granicu sa bugarske teritorije.
U razgovoru koji je vodio sa Ljubomirom Nešićem, Atanas Burov je izjavio da bugarska vlada nije bila upoznata sa manifestacijama u Sofiji, niti je mogla da predvidi njihov obim i tok.
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU