Običaji i vjerovanja u Crnoj Gori (6): Preskakanje vatre štiti od munja

Među navikama ili praznovjernim vjerovanjima Crnogoraca, nalazi se još dosta toga, recimo: Onaj ko na Božićno veče ukrašava svoja vrata granama bršljana; koji se u noći Svetog Jovana kupa u rosi ili koji trlja grudi čistim uljem, cijele godine je zaštićen od čini (vradžbina). U zoru, na dan Svetog Đorda (Đurdevdan), ako se duva u zviždaljke od jasenove ili smokvine kore, svuda gdje će stići zvuk, vještice neće moći da naškode.

Preskakanje vatre koju pastiri pale uoči Svetog Jovana, štiti od munje i od uticaja zlih duhova. Zvonjava zvonima, pravljenje truba pri lampi, udaljava oluju i tjera vješce koji se skrivaju u oblacima. Na dan preobraćanja Svetog Pavla, treba sjekirom udarati stablo masline, govoreći: "Promijeni se u plod kao Sveti Pavle u vjeru; ako se ovo ne uradi, berba će biti slaba.

Za praznik Nevine djece, djeca će povijati izdanke loze štapom i trebaće da govore: "Daj plod, daj plod, o lijepa lozo, ako ne, posjeći ću te."

Blagosloveni hljeb na dan Svetog Vasilija i jaja na Svetu subotu, ljekovi su za bolesti grla.

Jednostavno se umiti vodom u toku zvonjave zvona, na dan Uskrsnuća, liječi upalu oka, lišaje i druge osipe.

Maslac dobijen od obranog mlijeka, na dan mrtvih, je melem za sve vrste rana.

Parče uglja koje je provelo godinu dana ispod kamena, ako je izvučeno na dan Svetog Lavrencija, oslobađa od groznice, isto tako stavljanje desne ruke na čelo leša.

Novac Vizantijske imperije, zvani sveta Jelena i mađarski novac sa likom Bogorodice, zvani sveta Ana, liječi epilepsiju.

Žena koja ne može da ima sina, mora okupiti sedam sveštenika; ovi će je blagosiljati uljem i podići će prag na kućnim vratima koji se smatra da je zamađijan na dan svadbe.

Smatraju se kao zloslutni: pucketanje drveta u ognjištu, tri svijeće koje istovremeno gore, rađanje crnih jagnjadi, prisustvo sedam ili trinaest gostiju za stolom, krst napravljen od dva štapa ili od kašike i viljuške, miješanje lijevom rukom, ulje ili prosuta so, urlanje pasa, krik sove, ulazak u kuću lijevom nogom.

Običaji i vjerovanja u Crnoj Gori (5): Vjerovanje u vile, duhove i vještice

Crnogorci pripisuju nekim svecima posebnu moć na elementarne pojave što je, uostalom, opšte, premda manje-više različito u hrišćanstvu. Za njih, Sveti Ilija upravlja gromovima, Sveti Panteleon komanduje uraganima, Sveti Nikola bdi nad morima, na kraju, sama Djevica posjeduje kraljevstvo vatre. […]

Popovi i monasi imaju toliko uticaja na duh naroda da bi od njih lako načinili božanstva, ma kako malo da odgovaraju visini njihove misije. Oni daju savjete, smiruju domaće nesloge i uvijek ukazuju čast kući u koju ulaze. Na kraju, da bismo dopunili to što se odnosi na religioznu stranu Crnogorca, recimo da on prilikom ustajanja kao i lijeganja, prije i poslije objeda, rijetko propušta da se prekrsti, izgovarajući neku kratku molitvu.

Po opisu glavnih godišnjih praznika, vidi se koliko se kod gorštaka održalo živim poštovanje svetih stvari i kojim kultom nijesu prestali da uvažavaju svoje dirljive tradicije. Navika pravoslavnih zemalja je bila da se želje upućuju i da se prave pokloni za Novu godinu, još od dana Božića i proizlazi iz toga da u Crnoj Gori kao i u Rusiji, dva praznika se miješaju ili bolje sjedinjeni su nizom gozbi i svečanosti na kojima se roditelji i prijatelji uzajamno pozivaju. Prvi dan praznika u godini je, dakle, Bogojavljenje koje je, u isto vrijeme, dan blagoslova kuće.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)