Usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini (10): U JNA BiH uvođene i gusle

Uz dominaciju srpskog komandnog kadra, u Jugoslovenskoj armiji su pretežno afirmisane srpska vojna tradicija i kultura. U časopisu "Narodni borac", organu Komandne vojne oblasti Sarajevo, isticani su i slavljeni "junački podvizi" srpskih nacionalnih heroja. Stevan Sinđelić, vojskovođa iz vremena Srpske revolucije, bio je paradigma junaštva i žrtvovanja za slobodu i otadžbinu: "Stevan Sinđelić je u našem narodu ostavio vječitu slavu o tome kako valja ginuti za rodnu grudu. I dan-danas na Čegru stoji sazidan spomenik – jedna od svijetlih uspomena iz velikih i nadčovječanskih borbi naših naroda za svoju slobodu." Takođe, veličana je hrabrost i neustrašivost kučkog vojvode Marka Miljanova, a oficirima i vojnicima Sarajevske vojne oblasti opisan je kao "strah i trepet za sve Turke u okolini".

U jedinice Jugoslovenske armije u Bosni i Hercegovini uvođene su gusle kao forma "kulturno-prosvjetnog rada". U kasarnama se guslalo i pjevalo o narodnim herojima iz Narodnooslobodilačkog rata, Ivanu Milutinoviću i Savi Kovačeviću, ali i o "Bici na Kosovu i junaštvu Miloša Obilića", kao i Starcu Vujadinu i Starini Novaku, te o "hajducima i uskocima koji su se junački borili protiv turske tiranije nad našim narodima". Dežurni oficiri za kulturno-masovni rad su, prema pisanju "Narodnog borca", nakon uz gusle otpjevanih pjesama upoznavali vojnike sa opjevanim ličnostima, što je okarakterisano kao pristupačan i lak način da se upoznaju sa "visokom umjetničkom vrijednošću naših narodnih pjesama, a kroz njih i sa herojskom istorijom naroda Jugoslavije". Konstatovan je odličan uspjeh i široka prihvaćenost ovog vida kulturno-masovnog rada u kasarnama, a pjevanje uz gusle srpskih epskih pjesama upražnjavano je i u vrijeme dnevnih odmora od redovnih vojničkih aktivnosti: "Nije rijedak slučaj da se i u slobodno vrijeme vojnici grupišu oko svojih pjevača – guslara i privole ih da 'otpjevaju još jednu uz gusle'. Tek što ovaj otpočne, a ono sa svih strana prilaze vojnici i tiskaju se da bi mu što bliže bili. (...) Dok pjevač gudi uz gusle i melodično pjeva o slavnim i neustrašivim junacima naše prošlosti i sadašnjosti vojnici sjede zbijeni jedan uz drugog i slušaju ga sa najvećom pažnjom."[...]

Usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini (9): "Bola oči" dominacija srpskih kadrova

U prvim bosanskohercegovačkim izdanjima udžbenika "narodnog prosvjećivanja" vidljivo su najzastupljeniji sadržaji kojima je prikazivana srpska istorija i kultura. Takva strukturisanost karakterisala je udžbenike istorije za osnovne i srednje škole, objavljene početkom pedesetih godina. Najdetaljnije su analizirani srpsko državno srednjovjekovlje i kultura, dok su bosansko i hrvatsko elementarnije zastupljeni. Posebno je obrađeno sudstvo, sa osvrtom na najvažniji društveno-pravni spomenik srednjeg vijeka –"Dušanov zakonik", te ekonomska osnova i vojno uređenje srpske države. Značajna pažnja posvećena je "kulturnoj nadgradnji" i crkvi, pogotovo Rastku Nemanjiću – Svetom Savi, kao najvažnijoj ličnosti srpske crkvene istorije. Istaknuto je da je nerazdvojivo povezao srpsku crkvu sa srpskom državnom mišlju, i da je srpska država u sinergiji sa srpskom crkvom bila nukleus oko kojeg je začet razvoj pismenosti, prosvjetiteljstva i kulture uopšte. S tim u vezi, rukopis "Miroslavljevo jevanđelje" je školskoj omladini opisan kao "najljepša naša stara knjiga", pisana "vanredno lijepim ćirilskim slovima", a pojedini srednjovjekovni manastiri kao ljepši od stranih "i po vanjskom i po unutrašnjem izgledu". Neki od udžbenika su sadržavali ilustracije manastira, poput istorijske čitanke namijenjene osnovcima u kojima su štampne slike Žiče, Mileševe i Velih Dečana.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(KRAJ)