Iz života Crne Gore i Crnogoraca (6): Drevno područje prvih vladika

Politički, Crna Gora se dijeli na dva dijela: na Crnu Goru u užem smislu i Brda ili prisajedinjena plemena. Crna Gora je drevno područje prvih vladika. Obuhvata četiri nahije ili okruga, kojima upravljaju ober-knezovi koji su iznad plemenskih knezova. Prva nahija, Katunska, najveća je od svih. Ona sama čini polovinu Crne Gore i prostire se od planine Lovćen, blizu Kotora, do Nikšića. Naseljava je devet plemena: Njeguši, Cetinjani, Bjelice, Ćeklići, Komani, Pješivci, Cuce, Ozrinići i Zagaračani. Ovoj nahiji pripadaju varoš Cetinje, prijestonica zemlje, ali prijestonica koja je, istinu govoreći, pravo selo i Njeguši, kolijevka sadašnje vladajuće porodice. 

Druga nahija, Crmnička, je najbogatija. Proteže se duž Skadarskog jezera, silazi prema Budvi i Baru i obuhvata sedam plemena: Podgore, Gluhi do, Brčele, Boljeviće, Limljane, Sotoniće i Dupilo. Treća nahija, Riječka, nalazi se u središtu Crne Gore. Sačinjava je pet plemena: Ljubotinjani, Kosijeri, Ceklinjani, Dobrljani i Građani. Najzad, četvrta nahija, Lješanska, najmanja je i najsiromašnija. Obuhvata samo tri plemena: Draževinu, Buronje i Gradac. Pruža se duž doline Morače, od Spuža do okoline Žabljaka i dominira Lješkopoljem, poprištem brojnih i krvavih bitaka, oko kojeg su se vjekovima otimali i još i danas se otimaju Turci i Crnogorci.

Brda, koja su vladari Crne Gore nedavno pripojili, sastoje se od četiri oblasti koje su vladike iz porodice Petrović osvojili od Turaka ili su dobrovoljno pripojena Crnoj Gori. To su: Župska nahija, zemlja Uskoka oko gornjeg toka Zete, između Nikšića i Ostroga, Bjelopavlićka nahija koja zahvata obje obale Zete od Ostroga do Spuža i koju naseljava isključivo veliko pleme Bjelopavlići i Moračka nahija koja obuhvata Uskoke sa gornjeg toka Morače. Piperska nahija se nalazi niže na obalama iste rijeke. Najzad brdovita nahija Kuči koja pokriva ogranke planine Kom, obuhvatajući na svojoj teritoriji tri plemena: gornje Vasojeviće, Bratonožiće i Drekaloviće.

Iz života Crne Gore i Crnogoraca (5): Apsolutna vlast gospodara Crne Gore

Nekada je sama ideja o administrativnoj centralizaciji na evropski način bila nepoznata u Crnoj Gori, kao i kod svih Južnih Slovena. Vladika je, pravo govoreći, imao samo ministarstvo vojno i ministarstvo spoljnih poslova, dva gotovo identična dijela administracije u zemlji koja je stalno u ratu sa susjedima. Što se tiče unutrašnje uprave, poslova lokalnog karaktera, opštinske i sreske uprave, oni se ne tiču ni u čemu suverena. Poslove svakog sela uređivao je starješina uz pomoć svih glava porodica okupljenih u savjetu, poslove svakog plemena knez uz pomoć skupštine plemena, najzad poslove svake nahije obor-knez i prava sreska skupština. Prvaci nahija i plemena posjedovali su vlast po nasljednom pravu, bez ikakvog uplitanja vrhovne vlasti.

Petar II i Danilo su sa dugim i velikim naporima uspjeli da ovu organizaciju, koja je gotovo potpuno onemogućavala red i jedinstvo vlade, zamijene pravilnijim i snažnije ustanovljenim sistemom uprave. Svi činovnici sada primaju platu od države, imenuje ih, postavlja i stalno opoziva knjaz. Do sada su i na čelo nahija, plemena i sela postavljani ljudi koji su to pravo uživali po osnovu nasljedstva. Ali plata koju primaju i pravo smjenjivanja, koje je već bilo primijenjeno dva ili tri puta kao pouka, potpuno su izmijenili njihov položaj u odnosu na vladara i stvarno vratili autoritet njegove vlasti u zemlji.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)