Iz života Crne Gore i Crnogoraca (7): Zatvor bez rešetaka i vrata

Reforma ipak, nije promijenila patrijarhalnu jednostavnost načina upravljanja. Plate nijesu bile dovoljno velike da bi omogućavale državnim činovnicima bilo kakav luksuz, čak iako su životne namirnice preko mjere jevtine. Predsjednik Senata prima godišnje 1.200 fiorina a to je prva ličnost u državi poslije suverena, potpredsjednik 1.000, knjažev sekretar koji je ujedno njegov kancelar i ministar 800. Plata senatora iznosi 200 fiorina, plus odobrena stanarina o trošku državne blagajne. Sa takvim platama ne može se držati brojna posluga niti širiti raskoš u kući. [...] 

Već smo se više puta vraćali na ova poređenja između Crnogoraca i Rimljana u prvim vjekovima Rima. Možda niko vjernije ne ponavlja ideju ovog grada-kralja da se ima pravo da se čine slabi i ratoborni početni pokušaji kao mala država Crna Gora koja se upravo tako bori protiv svojih najbližih susjeda u očekivanju da će moći da na širem poprištu raširi svoju ratničku djelatnost i koja će, iako izvjesno nije predodređena za sličnu sudbinu kao Rim, jednog dana sa Srbijom postati jezgro moćne kraljevine. Monteskje je rekao: "Ne treba o gradu Rimu u doba njegovih početaka imati predodžbu kao o gradovima koje danas vidimo osim ako su to gradovi na Krimu, podignuti da bi se u njima sakupljali plijen, stoka i poljoprivredni proizvodi." Poređenje je sasvim dobro i ova rečenica sadrži više stvarnog osjećanja za istoriju nego ijedna Rolenova knjiga: ali da je pisac ''Veličine i pada Rimljana'' poznavao život slobodnih i divljih stanovnika Crne Gore, u njoj bi, u to ne sumnjamo, potražio još upadljiviju i potpuniju sličnost.[…]

Iz života Crne Gore i Crnogoraca (6): Drevno područje prvih vladika

Sudska uprava je isto tako jednostavna u Crnoj Gori kao i upravna vlast. Već smo kazali da sovjet ili senat služi kao vrhovni sud za apelacione sporove. Prvostepene sudije koji zasjedaju u različitim okruzima, pošto su dugo vremena bili izborni i koje je svake godine imenovao narod na dan Svetog Vasilija, sada imenuje vladar. Do prije nekoliko godina njihove presude su donošene na osnovu Zakonika koji je 1796. donio vladika Petar I. Sada se sudi po Zakoniku od 93 člana iz 1855, kapitalnom djelu vladavine knjaza Danila.

Svi građani Crne Gore su jednaki pred zakonom. Njihova lična sloboda je zajamčena; niko ne može biti uhapšen ili zatvoren sem na temelju regularne presude.

Kazne propisane Zakonikom su smrt, zatvor, batinanje, progonstvo i globa.

Iznos globe je prema Zakoniku utvrđen u austrijskim dukatima. No kako je novac u zemlji veoma rijedak, globa se najčešće naplaćuje u naturi, prvenstveno u stoci čiju vrijednost utvrđuju sudije prema posljednjim cijenama na tržištu.

Upravo je knjaz Danilo uveo kaznu zatvora, a zatvor je takođe veoma čudna građevina na Cetinju. To je jedna kuća koja ne samo da nema ni rešetaka ni reza, već nema čak ni vrata, a pred njom nema ni stražara; a ipak nijedan od zatvorenika iz nje ne bježi. Ova otvorena tamnica nudi mnogo manje prilika za bjekstvo od najboljih zatvora u Evropi. Za takav rezultat dovoljno je bilo ustanoviti propis da će svaki kažnjenik koga tu zatvore biti potpuno razoružan. Pošto bi Crnogorac bio osramoćen ako bi se javno pojavio drugačije sem naoružan do zuba, oni koji su izloženi poniženju da budu lišeni oružja skrivaju se u dnu tamnice, postiđeni, i ne usuđuju se da se pojave ni pred kime sve do dana kad im se zajedno sa slobodom vrati i oružje.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)