Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Sukob Jugoslavije sa Informbiroom i zaokret Rumunije (1): U pedeset dana pokvarili veliko prijateljstvo
Feljton smo priredili prema knjizi dr Nemanje Mitrovića „Decenija iskušenja: jugoslovensko-rumunski odnosi 1948-1958”, koju je objavio Institut za savremenu istoriju iz Beograda
Kroz prošlost je između Jugoslavije i Rumunije bilo puno izazova, ali njih dvije nikad nijesu ratovale "čak ni tokom Drugog svjetskog rata, kada su se ove dvije kraljevine – nalazile na suprotnim stranama". Međutim, do toga umalo nije došlo kasnije, 1948, izbijanjem Rezolucije Informbirooa.
Bilo je to jedno od do tada najozbiljnijih pogoršanja jugoslovensko-rumunskih odnosa. Time se na do sada najbolji način bavi knjiga mladog, ali već uveliko afirnisanog srpskog istoričara dr Nemanje Mitrovića: "Decenija iskušenja: jugoslovensko-rumunski odnosi 1948-1958", koju smo već jednom koristili. Nju je 2024. godine izdao Institut za savremenu istoriju iz Beograda, a uz negovo odobrenje i saglasnost autora, iz nje ćemo ovog puta, u skraćenom obliku, prenijeti poglavlje: "Nametnuto neprijateljstvo: sukob sa Informbiroom". Koliko je riječ o značajnoj knjizi, govori i to da je Mitrović za nju dobio "Godišnju nagradu Đurđa I. Jelenića" za 2025. godine iz oblasti istorije i arhivistike, koju dodjeljuju Državni arhiv Srbije i Zadužbina Đurđa, Danice i Jovanke Jelenić. Mitrović je 2020. godine objavio i isto tako značajnu knjigu iz istorijata jugoslovensko-rumunskih odnosa: "Tito-Čaušesku godine zbližavanja".
Dr Nemanja Mitrović rođen je 1994. godine u Leskovcu. Diplomirao je i masterirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na Katedri za istoriju Jugoslavije. Povodom proslave dana Instituta za savremenu istoriju 31. januara 2019. uručena mu je nagrada "Dr Ljubomir ljuba Petrović", koja se dodjeljuje za najbolji master rad odbranjen na Katedri za istoriju Jugoslavije. Isto tako, dobitnik je i nagrade "Gavrilo Princip", koja se dodjeljuje za najbolji rad mladih autora iz oblasti srpske nacionalne istorije. Od 2023. godine radi u Institutu za savremenu istoriju. Urednik je Humanističkog časopisa za mlade istraživače KSIO i sekretar Društva istoričara Srbije "Stojan Novaković".
***
Sukob Jugoslavije i Sovjetskog Saveza je za većinu došao iznenada. Krajem 1947. i početkom naredne godine odnosi između Beograda i Moskve bili su na visokom nivou. Jugoslavija je sve do marta 1948. godine u izvještajima koje je pripremalo sovjetsko Odjeljenje za spoljnu politiku ocjenjivana kao zemlja koja je najdalje otišla u izgradnji socijalizma i da je bila neosporno ispred drugih zemalja narodne demokratije. Osnivanje Informbiroa, koji će imati ključnu ulogu u sukobu, 27. septembra 1947. u Šklarskoj Porembi u Poljskoj, bilo je ne samo pozdravljeno od strane jugoslovenskog rukovodstva već i aktivno podržano, zbog čega je Beograd i izabran za sjedište novog zajedničkog organa devet komunističkih partija i redakcije njegovog glasila "Za trajni mir, za narodnu demokratiju". Nekoliko mjeseci po osnivanju Moskva je pozitivno ocijenila rad kancelarije Informbiroa i zalaganje jugoslovenskog komunizma u populisanju i sprovođenju donijetih odluka. Od posljednjeg pozitivnog izvještaja do prvog negativnog prošlo je svega 50-ak dana. Početak zaoštravanja odnosa viđen je u odluci da se sovjetski instruktori i vojni savjetnici povuku iz Jugoslavije. Vlada FNRJ je o takvoj odluci obaviještena preko telegrama upućenog od strane maršala Nikolaja Bulganjina 18. marta 1948. Milovan Đilas je u knjizi "Vlast i pobuna" dao lično mišljenje da je klica sukoba nastala tokom februarskog sastanka delegacije Jugoslavije, Bugarske i Sovjetskog Saveza, a u vezi sa težnjama za stvaranjem federacije i hegemonističkih pretenzija Jugoslavije nad Bugarskom i Albanijom.
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU