Kazahstan: 35 godina nezavisnosti, nova etapa razvoja

Piše: ambasador Daulet Batrašev

Nezavisnost Kazahstana proglašena je 16. decembra 1991. godine. U godini obilježavanja 35. godišnjice nezavisnosti, zemlja sumira rezultate izgradnje države, ekonomskih transformacija i međunarodne saradnje, posvećujući posebnu pažnju reformama koje se sprovode tokom posljednjih sedam godina.

Tokom godina nezavisnosti, Kazahstan je postao najveća ekonomija Centralne Azije i značajan učesnik međunarodnih procesa. Čuvajući društveni sklad i razvijajući saradnju sa drugim zemljama, Kazahstan dočekuje 35. godišnjicu nezavisnosti, bilježeći postignuti napredak i postavljajući nove ciljeve.

Nakon sticanja nezavisnosti, Kazahstan je uspostavio državne institucije, prešao na tržišnu ekonomiju i razvio međunarodne veze. Poseban značaj imali su očuvanje društvenog sklada i stvaranje uslova za dugoročni razvoj.

Prvi predsjednik, Nursultan Nazarbajev, postavio je temelje savremene državnosti i višesmjerne diplomatije. Članstvo u Ujedinjenim nacijama, uspostavljanje diplomatskih odnosa i otvorenost za strane investicije pomogli su zemlji da prevaziđe teškoće tranzicionog perioda.

Daulet Batrašev

Ambasada Kazahstana

Dosljedno vođenje višesmjerne spoljne politike doprinijelo je uspostavljanju konstruktivnih odnosa sa EU, Kinom, Rusijom, SAD i susjednim zemljama Centralne Azije. Od prvih godina nezavisnosti, ključni principi ove politike bili su samostalnost u vođenju spoljne politike, privrženost međunarodnom pravu i težnja ka obostrano korisnoj saradnji.

Kazahstan je pokrenuo Konferenciju o saradnji i mjerama povjerenja u Aziji (CICA), 2010. godine bio je domaćin samita Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u Astani, a 2017–2018. godine bio je nestalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zemlja je predsjedavala sa više od deset međunarodnih organizacija, uključujući OSCE, Organizaciju islamske saradnje (OIC), Šangajsku organizaciju za saradnju (ŠOS), CICA i Organizaciju Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO). Važan doprinos jačanju međuvjerskog dijaloga predstavlja Kongres lidera svjetskih i tradicionalnih religija.

Od 2019. godine predsjednik Kasim-Žomart Tokajev sprovodi reforme usmjerene na izgradnju "Pravednog Kazahstana", jačanje vladavine prava i odgovornosti vlasti, kao i proširenje učešća građana u donošenju odluka.

Ustavni referendum iz 2022. godine otvorio je novu etapu političke modernizacije, koja je nastavljena usvajanjem novog Ustava, koji je stupio na snagu 1. jula. Najvišim pravnim aktom predviđeno je osnivanje jednodomnog Kurultaja, uvođenje funkcije potpredsjednika i formiranje Narodnog savjeta. Ove promjene imaju za cilj unapređenje kvaliteta upravljanja i jačanje saradnje između države i društva.

Ekonomski pokazatelji za posljednjih sedam godina potvrđuju razmjere promjena. Od 2019. do 2025. godine nominalni bruto domaći proizvod (BDP) povećan je za gotovo 70 odsto, sa 181,7 na 305,9 milijardi američkih dolara, dok je BDP po stanovniku dostigao 15.000 dolara. Realni rast ekonomije u 2025. godini iznosio je 6,5 odsto.

Prema podacima Svjetske banke, Kazahstan je napredovao sa 55. na 48. mjesto među najvećim svjetskim ekonomijama. U istom periodu zemlja je privukla 155,7 milijardi dolara direktnih stranih investicija.

Od 2019. godine prerađivačka industrija porasla je za 41,8 odsto, građevinarstvo za 2,4 puta, dok je poljoprivredna proizvodnja povećana za 25,6 odsto. Izvoz proizvoda koji nijesu zasnovani na sirovinama porastao je sa 15,8 na 28,8 milijardi dolara, čime su prošireni izvori prihoda i mogućnosti za preduzeća.

Udio malih i srednjih preduzeća u BDP-u porastao je sa 31,7 odsto na 40,9 odsto. U ovom sektoru zaposleno je 4,53 miliona ljudi, dok je broj aktivnih privrednih subjekata dostigao 2,2 miliona.

Produktivnost rada povećana je za 21,7 odsto. Tokom posljednjih sedam godina minimalna zarada je udvostručena, dok je iznos minimalne penzije povećan za 91,1 odsto.

Digitalizacija otvara nove mogućnosti. Izvoz IT usluga dostigao je 1,1 milijardu dolara, a tokom 2025. godine putem aplikacije eGov Mobile pruženo je više od 54 miliona javnih usluga. Prema indeksu UN za razvoj onlajn usluga, Kazahstan zauzima 10. mjesto u svijetu.

Pokrenuti su nacionalni superkompjuter Alemcloud i centar Alem.ai, koji objedinjuje obrazovanje, podršku programerima i tehnološko preduzetništvo. Proglašenje 2026. godine Godinom digitalizacije i vještačke inteligencije potvrđuje značaj tehnologija za ekonomiju i javnu upravu.

Posebno mjesto u ovim planovima zauzima Alatau City, prvi potpuno digitalni grad u Kazahstanu.

Zatvaranje Semipalatinskog nuklearnog poligona 29. avgusta 1991. godine i dobrovoljno odricanje od četvrtog najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu odredili su međunarodni ugled Kazahstana. Na inicijativu Kazahstana, UN proglasile su 29. avgust Međunarodnim danom borbe protiv nuklearnih proba.

Kazahstan se zalaže za reformu UN. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je 2025. godine naglasio potrebu za reformom Savjeta bezbjednosti UN, proširenjem zastupljenosti država Azije, Afrike i Latinske Amerike, kao i jačanjem glasa srednjih sila. U Almatiju je osnovan Centar za ciljeve održivog razvoja za Centralnu Aziju i Avganistan. Kazahstan takođe predlaže osnivanje Međunarodne organizacije za vodne resurse pod okriljem Ujedinjenih nacija.

Kazahstan i Crna Gora su 14. jula 2026. godine obilježili 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Otvaranje Generalnog konzulata Kazahstana u Podgorici 2024. godine doprinosi razvoju konzularne, poslovne i humanitarne saradnje.

Važan događaj u odnosima dvije zemlje bila je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Kazahstanu, održana 19. i 20. juna 2026. godine. Prijateljski odnosi predstavljaju osnovu za jačanje trgovinsko-ekonomske saradnje. U 2025. godini obim međusobne trgovine iznosio je 3,212 miliona dolara, što ne odražava cjelokupan potencijal saradnje. U Kazahstanu posluje 18 kompanija sa crnogorskim kapitalom. Potpisani memorandum između spoljnotrgovinskih komora dvije zemlje trebalo bi dodatno da ojača poslovne veze.

Postoji značajan potencijal za saradnju u oblasti saobraćaja i logistike. Kazahstan je zainteresovan za proširenje izvoznih ruta, dok Crna Gora ima izlaz na Jadransko more i lučku infrastrukturu povezanu željezničkim prugama. Produbljuju se i kontakti između turističkih kompanija dvije zemlje. Postoje mogućnosti za proširenje saradnje u oblasti digitalnih tehnologija, elektronske javne uprave i vještačke inteligencije.

U godini obilježavanja 35. godišnjice nezavisnosti, Kazahstan se oslanja na čvrste ekonomske i institucionalne temelje i postavlja nove ciljeve – razvoj visokotehnološke proizvodnje, stvaranje sopstvenih tehnologija i povećanje efikasnosti državnih institucija. Dosljedne reforme, društveni sklad i otvorenost za saradnju treba da obezbijede održivi razvoj zemlje i prošire mogućnosti njenih građana.

(Autor je izvanredni i opunomoćeni ambasador Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"