Đilasovi članci – između vlasti i disidenstva (5): Postavio pitanje funkcionisanja pravne države

Sledeći Đilasov članak pojavio se u ''Borbi'' 8. novembra 1953. Većim dijelom pisan apstraktno-filozofskim stilom, tekst je nosio naslov "Važnost oblika" i predstavlja prirodni nastavak prethodnog članka, odnosno pojašnjenje važnosti promjena načina i kvaliteta unutarsocijalističkih društveno-političkih odnosa. Novi oblici ili forme predstavljaju po Đilasu osnovne uslove pod kojima bi se dalje uspješno razvijali demokratski socijalistički odnosi. Drugim riječima, za demokratsko društvo važno je izgraditi demokratski sistem. 

Treba reći da se čitanjem oba posljednja pomenuta članka (kao i većine drugih njegovih tekstova, govora i nastupa) može steći utisak da Đilas svoje političke ideje nastoji da prilagodi sebi, odnosno svom karakteru i načinu rada, prije svega intelektualno-teoretskoj dimenziji djelovanja u kojoj on suvereno nastupa. U naredna dva teksta Đilas je razrađivao ideju socijalističke demokratije na primjerima realne primjene demokratskih načela u praksi.

Članak "Zakonitost" izašao je iz štampe 15. novembra 1953. i za temu je imao kritiku političke kontrole sudske vlasti. Povod za pisanje ovog članka bio je događaj koji Đilas ne smatra izolovanim niti neuobičajenim. Naime, u pitanju je bila situacija u kojoj je politički nepodobnom intelektualcu privremeno oduzet dio stana u koji je useljena politički podobna radnička porodica. Supruga oštećenog je uputila tužbu sudu, a sud je donio odluku u njenu korist. Međutim, na intervenciju Gradskog partijskog komiteta odluka suda nije sprovedena. Obrazloženje Gradskog komiteta zbog nepoštovanja odluke suda bilo je moralističke prirode u korist stambeno loše situirane i politički podobne porodice, a na račun nepodobnog i neprijateljski nastrojenog vlasnika. Osnovna Đilasova namjera bila je da ovim primjerom jasno podvuče razliku između političke i pravne (institucionalne) pravde. Drugim riječima, otvoreno je postavio pitanje funkcionisanja pravne države. Naglašavajući svoje ideološko i političko uvjerenje stavom da se u navedenom slučaju radi o "reakcionarima koji bi radi jedne radničke porodice ipak mogli da se odreknu komoditeta", Đilas ipak nedvosmisleno zaključuje da "ako se odluka suda ne sprovede, bez obzira kakva je, znači da dejstvuje subjektivna – komitetova, odborova – volja, u ovom slučaju suprotna sudskim odlukama i zakonskim propisima, nesprovođenje sudske odluke, znači, pred javnošću, da postoji sila iznad i mimo zakona, da postoje dvije vrste građana – jedna za koje važe zakoni i druga za koje ne važe, sve to znači: priča su i demokratija i borba za zakonitost i sami zakoni čim se oni i odluke sudova ne sprovode u život..." [...]

Đilasovi članci – između vlasti i disidenstva (4): Slobodna razmjena različitih mišljenja

U sljedećem članku naslovljenom "Za sve?", od 22. novembra 1953, Đilas analizu problema socijalističke demokratije prebacuje sa terena pravne države na teren politike i primjene načela demokratskih političkih odnosa u praksi. Osnovna tema ovog članka jeste kritika političkog monopolizma. Đilas, naime, načelno smatra da nijedna politička snaga nema pravo da za sebe i svoje pristalice prisvaja pravo na demokratiju, a da ostalima koji se sa njom ne slažu to isto pravo uskraćuje, proglašavajući ih neprijateljima društva i sistema. Po njemu, to je karakteristika pobijeđenog buržoaskog kapitalističkog sistema, kao i prevaziđenog birokratskog, dok stvarni socijalistički sistem, tj. socijalistička demokratija, takvu praksu ne smije da njeguje.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)