Usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini (7): Zakonska zabrana nošenja zara i feredže

Od republičkih političara u kampanji su najaktivnije učestvovali Džemal Bijedić, Hakija Pozderac i Avdo Humo. Sjednicom Zakonodavnog odbora Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, održanom 21. septembra 1950, na kojoj je razmatran prijedlog Zakona o skidanju zara i feredže, predsjedavao je Džemal Bijedić, dok je obrazloženje prijedloga ovog Zakona dao ministar Hakija Pozderac. U to vrijeme vjerovatno najuticajniji muslimanski komunista, Avdo Humo, je izjavljivao da ovaj Zakon vidi kao adekvatan način da se u Bosni i Hercegovini likvidira "mračan i težak ostatak naše prošlosti" koji ženu gleda kao niže biće, "predmet za uživanje" i predstavlja kočnicu njenog napretka. U kampanji je apostrofirao da zar i feredža sputavaju muslimanku da uživa u revolucijom poraženoj političko-društvenoj i ekonomskoj neravnopravnosti između muškarca i žene, kao i da "korakne u socijalizam" i ostvari puno učešće u naučnom, kulturnom i svakom drugom polju javnog života.

Tokom ljetnjih mjeseci 1950. godine pripreme za kampanju bile su u punom zamahu. Vođene su iz centra republičke političke moći, Politbiroa CK KP BiH. Na Sjednici ovog tijela, 29. juna 1950, Đuro Pucar Stari je nakon konstatacije o neophodnosti donošenja Zakona o zabrani, istakao potrebu za ubrzanim osmišljavanjem sadržaja propagande za skidanje zara i feredže. Na narednim zasjedanjima ovog tijela, održanim septembra i oktobra 1950, usvojeni su zaključci o nužnosti organizovanja temeljnog rada na objašnjavanju mjere. Od narodnih poslanika zatražene su aktivne skupštinske rasprave i iscrpne diskusije o stanju po srezovima, kako bi se "tim putem dobio izvjestan uvid u stanje na terenu". Bosanskohercegovačko partijsko vođstvo je, takođe, insistiralo na snažnoj aktivizaciji masovnih organizacija, pojačavanju propagandnog rada putem štampe i njenom organizovanijem korištenju. Shodno takvim direktivama, u sreskim centrima održavana su posebna savjetovanja za članove Partije, muslimane i muslimanke odabrane za "promotere" ovog Zakona.

 

Od komunista je zahtijevano da njihove supruge, koje do tada nisu, skinu zar i feredžu, kako bi ličnim primjerom uticali na muslimansko vanpartijsko stanovništvo. Organizovani su brojni mitinzi na kojim su muslimanke demonstrativno skidale ove odjevne predmete, o čemu je serijom članaka opširno izvještavalo ''Oslobođenje'', najpopularnije i najtiražnije republičko glasilo. Paralelno sa uspješnim propagandnim akcijama popularisanja ovog Zakona, ipak su se javili i ozbiljni problemi njegovog sprovođenja. Osjećanja znatnog dijela muslimanskog stanovništva nisu se podudarala sa zacrtanom politikom KPJ, koja je u zabrani nošenja zara i feredže vidjela mjeru neophodnu za dalji napredak započete izgradnje socijalističke demokratije. Bosanskohercegovačko rukovodstvo je bilo svjesno činjenice i političke stvarnosti na terenu da mnogi muslimani u sebi nose duboko usađene vrijednosti islamske tradicije i navike izrasle iz proživjelih društvenih odnosa. Zbog toga je Avdo Humo upozorio da će biti ljudi sa "reakcionarnim i nazadnim shvatanjima, koji će pokušati na razne načine da prave smetnju sprovođenju u život ove značajne mjere", ali i striktno naglasio da ni jedan njihov argument ne može imati opravdanje. Podsjetio je na postojanje predviđenih kaznenih odredbi "za one koji pokušaju na bilo koji način da ometaju sprovođenje Zakona o skidanju zara i feredže".

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)